Ideje nemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula za reformu Evropske unije su dobre, ali je njihov tajming pogrešan, a predlog postepene integracije zemalja kandidata u EU promašuje srž problema, piše nemački dnevnik Frankfurter rundšau (Rundschau-FR).
Dnevnik primećuje da bi veća brzina i fleksibilnost u proširenju EU „pomogle da se ublaže frustracije, na primer zemalja Zapadnog Balkana zbog odsustva napretka“.
„Ali Vadefulovi predlozi ne pogađaju srž problema. Imalo bi smisla da se stroga pravila ulaska novih članica prošire instrumentima koji bi i posle prijema omogućili sankcije za kršenje temeljnih odredbi Unije. To bi verovatno sprečilo antidemokratsku politiku nekih poput (mađarskog premijera Viktora) Orbana“, piše FR.
Kad je reč o prijemu Ukrajine posle završetka rata sa Rusijom, teškoće su, prema oceni FR, potpuno drugačije.
„Prijemom jedne tako velike zemlje ravnoteža u EU bi se dramatično pomerila. Manje razvijena poljoprivreda te istočnoevropske države vezala bi znatna evropska sredstva, koja bi iznenada usfalila drugima“, ocenjuje FR.
Šef nemačke diplomatije Vadeful je 6. maja u Fondaciji Konrad Adenauer predstavio plan svoje konzervativne, demohriščanske CDU za reformu EU, ističući kao glavnu promenu ukidanje principa konsenzusa u spoljnopolitičkim i bezbednosnim pitanjima, i postepenu, integraciju zemalja kandidata u Uniju, sve do punopravnog članstva.
O Vadefulovom glavnom predlogu, ukidanju konsenzusa, Frankfurter rundšau piše da „EU trenutno mora da se izbori sa drugim izazovima, a ne problemom jednoglasnog donošenja odluka koje bi ministar Vadeful rado ukinuo“.
Kao primer, dnevnik navodi kaznene carine predsednika SAD Donalda Trampa, protiv kojih jedinstveno želi da nastupi cela EU, ali to za nemačkog kancelara Fridriha Merca „ne ide dovoljvno brzo pošto carine posebno teško pogađaju upravo nemačku automobilsku industriju“.
„Takva politika koja se rukovodi nacionalnim interesima je u Briselu mnoge razočarala. Oni su po dolasku na vlast novog nemačkog kancelara pre malo više od godinu dana više očekivali“, piše FR.
Uz podsećanje da je Nemačka vodila glavnu reč u „razvodnjavanju“ zakona o lancima snabdevanja i u planiranoj zabrani motora sa unutrašnjim sagorevanjem, dnevnik ocenjuje da bi kancelar koji bi se ponašao evropski verovatno povećao šanse Vadefulove inicijative.
„I tu počinje onaj teži deo. Da bi se u spoljnoj politici EU ukinuo princip konsenzusa, kako bi savez u kriznim vremenima bio sposobniji da deluje i više ga ne bi kočio neki premijer poput Orbana, Vadefulu je potrebna većina glasova u EU. Slično je i sa njegovim predlogom o postepenom prijemu novih članica u EU“, ocenjuje dnevnik.
„Ali posebno manje države, poput Malte i Kipra, ali i Irske, Portugala i drugih, skeptične su kad je reč o ukidanju konsenzusa. Zabrinute su da u budućnosti njihovo mišljenje neće biti uzimano u obzir jer će ih veće, uticajnije države jednostavno preglasati“.
List ističe da je Evropska unija zamišljena kao „mašinerija konsenzusa“, što nekada dugo traje, ali obezbeđuje zajedništvo i uzima u obzir sve članice. List dodaje da i u Vadefulovoj konzervativnoj partiji CDU, i u partijskoj porodici Evropske narodne partije (EPP) postoje rezerve.
„Kvalifikovanom većinom, Evropska unija bi verovatno suprotno volji Berlina izglasala sankcije Izraelu“, koji je takvu odluku sprečio, ocenjuje list.

