Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas ocenio je, nakon što je pozvao parlamentarne stranke da podrže usvajanje zakona kojim bi mlađima od 16 godina bilo zabranjeno da koriste društvene mreže, da Srbija mora da pokrene ozbiljnu stručnu i društvenu raspravu o ograničenjima i zaštitnim mehanizmima za maloletnike na društvenim mrežama.
„Kao što postoje pravila koja štite maloletnike u saobraćaju, kupovini alkohola ili duvana, tako moraju postojati i pravila koja će ih štititi od sadržaja koji ugrožavaju njihovo mentalno zdravlje“, rekao je Đilas za današnje izdanje lista Danas, dodajući da to nije pitanje politike, već pitanje javnog zdravlja i bezbednosti dece.
Prema njegovim rečima, 16 odsto dece bilo je žrtva digitalnog nasilja, više nego što je prijavljeno nasilje među vršnjacima, dok je više od polovine dece uzrasta od devet do 17 godina bilo izloženo sadržajima seksualne prirode, najčešće upravo putem digitalnih platformi.
„U Srbiji 74 odsto dece ima profil na društvenim mrežama ili gejming platformama, a profile ima čak 41 odsto dece uzrasta od devet do deset godina, iako većina tih mreža formalno propisuje granicu od 13 godina. Prema podacima UNICEF-a, svako treće dete u Srbiji imalo je neko negativno iskustvo na internetu tokom prethodne godine, a gotovo četvrtina o tome nje razgovarala ni sa kim“, dodao je Đilas.
Lider SSP-a navodi i da je Srbija već godinama među evropskim zemljama sa najintenzivnijim korišćenjem društvenih mreža među decom, kao i da 45 odsto dece uzrasta od devet do 11 godina koristi društvene mreže svakog dana, dok među decom od 12 do 14 godina, to dostiže 86 procenata.
„Svakog dana slušamo upozorenja stručnjaka o rastu anksioznosti, depresije, poremećaja ishrane i drugih problema mentalnog zdravlja kod mladih. Ne tvrdim da su društvene mreže jedini uzrok, ali tvrdim da su postale jedan od najvažnijih faktora koji na to utiču. Algoritmi ne promovišu ono što je dobro za dete, već ono što izaziva najjaču emociju, najviše besa, straha ili zavisnosti“, rekao je Đilas.
On je ranije naveo da su takvu meru već usvojile Australija i Velika Britanija, dok se o sličnim merama raspravlja i u Francuskoj, Španiji, Norveškoj, Danskoj, Poljskoj i drugim evropskim zemljama.


