Napad na Lazarevac usledio je dan nakon razornog bombardovanja Beograda, u okviru šire nemačke vazdušne ofanzive na ciljeve u Srbiji i tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Dok je Beograd bio glavni cilj, na udaru su se našli i vojni objekti u njegovoj okolini, među njima i pomoćni aerodrom kod Lazarevca.
Prema navodima iz izvora koji se bave ovim događajem, na aerodromu su se nalazili školski i pomoćni avioni, zbog čega se pretpostavlja da je cilj napada bio da se uništi vazduhoplovna tehnika na zemlji i oslabi odbrambena sposobnost jugoslovenskog vazduhoplovstva u zoni prestonice. Bombardovanje je bilo silovito, a posledice su bile teške i po ljudstvo i po infrastrukturu.
U napadu je poginulo devet jugoslovenskih avijatičara, a upravo po toj tragediji bombardovanje pomoćnog aerodroma kod Lazarevca ostalo je upamćeno kao jedna od manje poznatih epizoda Aprilskog rata. U pojedinim izvorima navodi se da su to bile i prve žrtve nemačke okupacije na području Lazarevca.
Posledice bombardovanja nisu se zadržale samo na vojnom objektu. U istorijskim zapisima navodi se i da je u napadu oštećena Crkva Svetog Dimitrija sa spomen-kosturnicom, jedan od najznačajnijih simbola Lazarevca. Na taj način, bombardovanje je ostavilo trag ne samo na vojnoj infrastrukturi, već i na gradskom i memorijalnom prostoru.
Iako je reč o događaju od velikog značaja za lokalnu istoriju, bombardovanje lazarevačkog aerodroma dugo je ostalo van šire javne pažnje. Danas se, međutim, smatra najjasnije potvrđenim i najznačajnijim podatkom kada je reč o bombardovanju Lazarevca u Drugom svetskom ratu.
O ovom događaju pisali su Branka Vasiljević u listu Politika, Branko Puzović u Večernjim novostima, kao i Branislav Anočić na portalu GEM info, dok je na osnovu višegodišnjih istraživanja dr Milorada Đokovića pripremljena i izložba posvećena pogibiji devet avijatičara i bombardovanju aerodroma u Lazarevcu.

