Za razliku od običnog papira za pisanje, novčanice se štampaju na izdržljivijem materijalu sa ciljem da duže traju. Većina država svoj novac štampa na mešavini pamučnih vlakana, dok su se neke, poput Australije i Velike Britanije, odlučile za izdržljiviji polimer. Takve novčanice u proseku imaju duži životni vek jer su vodootporne i teže se cepaju.
Ako uzmete u ruke novčanice od 10 i od 1.000 dinara, primetićete da se razlikuju i po svojoj veličini. Neretko se države odlučuju da novčanicama većih apoena pripadnu i veće dimenzije. To nije slučajnost, jer pomaže bankomatima, ali i ljudima slabijeg vida, da ih međusobno razlikuju.
Ono što je još zanimljivije jesu sigurnosne karakteristike novca. Kada pričamo konkretno o dinaru, postoje načini na koje se on štiti od falsifikovanja.
Za početak, ako novčanicu prinesete svetlu, videćete vodeni žig. On nastaje tokom same proizvodnje papira i predstavlja jednu od najstarijih, ali i dalje veoma pouzdanih zaštita.
Takođe, dinar se može pohvaliti i plastičnom niti sa ćiriličnim i latiničnim mikrotekstom „динар–dinar“, kao i ultraljubičastom zaštitom, što znači da se pod UV svetlošću mogu videti crveni i žuti končići.
Tu su i serijski broj, mikrotekst, kao i duboka štampa zbog koje pojedini delovi novčanice imaju prepoznatljivu teksturu.
Bez posebne opreme, praktično je nemoguće odštampati sitan tekst poput onog na mnogim novčanicama ili imitirati reljefnu štampu koja se može osetiti pod prstima.
Većina ovih karakteristika nije upadljiva tokom svakodnevnog korišćenja, ali se jednostavno može iskoristiti pri proveri originalnosti novčanica.
Sam čin štampanja novca podjednako je impresivan i odvija se u više faza. Različite boje, zaštitni elementi i serijski brojevi dodaju se odvojeno, uz višestruke kontrole kvaliteta kako bi svaka novčanica ispunila stroge standarde.
Sve se to odvija u kontrolisanim uslovima, a mašine i tehnike štampe čuvaju se u tajnosti.
I pored svih mera predostrožnosti, falsifikati i dalje postoje. Svakako, teško je imitirati svaku zaštitnu karakteristiku, te iako takav novac prođe neki od testova, gotovo uvek bude otkriven.
Bitno je napomenuti da, iako sve češće plaćamo karticama ili pomoću mobilnih telefona, papirni novac i dalje ima važnu ulogu. U mnogim delovima sveta predstavlja osnovni način plaćanja, a može biti nezamenljiv i kada elektronski sistemi privremeno zakažu.
Zato sledeći put kada u ruci budete držali neku novčanicu, setite se da ona nije samo komad papira ili plastike.
U sebi krije godine razvoja, složene tehnike štampe i brojne zaštitne elemente osmišljene da sačuvaju poverenje u novac koji svakodnevno koristimo.
Tekst je zasnovan na analizi Nine Gavrilović dostavljenoj redakciji.


