Čuveni film “Mediteraneo” režisera Gabrijela Salvatoresa, dobitnik Oskara za najbolji strani film van engleskog govornog područja, oživeće u lazarevačkom Puls teatru kroz novu predstavu, koja se priprema za početak pozorišne sezone. Antiratna priča sa elementima komedije, osvojila je publiku davne 1991. godine kada je film objavljen, a upravo to filmsko ostvarenje je inspirisalo pozorišne umetnike da tu priču predstave publici. Erol Kadić, čuveni srpski glumac i reditelj, imaće dirigentsku palicu za ovaj komad u Lazarevcu.

“Predstava „Mediran“, rađena je po motivima scenarija čuvenog italijanskog filma “Mediteraneo”, koji je `92. godine dobio evropskog Oskara. Kad sam pogledao taj film, naravno uzbuđenju nije bilo kraja, to je fantastična jedna priča, ali sam odmah osetio da je to savršena, ne samo tema, nego da savršeno može da funkcioniše u pozorištu i da od toga može da bude velika i dobra predstava. Naravno, tu je bio potreban neko vičniji od mene u pisanju, spretan dramaturg, a to je Dunja Petrović, koja je i pored toga što ovaj tekst ne može da se vodi kao autorski, kad se pogleda film i naš tekst, uspela da sve dovede do toga da 70 odsto teksta bude njenih autorskih rečenica.” – rekao je Erol Kadić za medije.
Želja da se ova filmska priča pretoči u pozorišnu predstavu postoji već neko vreme u Puls teatru, a dobra organizacija je upravo dovela do toga da dramski umetnici Lazarevca i Beograda, danas započnu pripreme “Mediteranea.”
“Vrlo se radujemo ovom komadu. Erol i ja…pa, već dugo pričamo o tome da realizujemo ovu predstavu, bez obzira da li nam Republika ili grad odobre pare ili ne. Imamo takvu situaciju, da konačno napravimo jednu veću ansambl predstavu i da konačno dominantno u podeli budu muškarci. Vrlo su mi zamerali i ja sam sebi vrlo zamerala, ali šta ću kad su mi nekako u poslednje vreme dolazili više tekstovi i predlozi rediteljki u vezi sa ženskim komadima.” – rekla je Ivana Nedeljković, direktorka Puls teatra, na današnjoj konferenciji za novinare.

Reditelj pozorišne predstave “Mediteraneo” ima potpuno drugačiji pristup rada sa glumcima, pa će to biti izazov za ceo ansambl. Umesto čitajućih proba, glumci će biti “bačeni u vatru” sa igrom koja bi trebalo da im donese veću dinamiku na sceni i potpuno drugu dimenziju uloga. Erol Kadić je i sam priznao da nikada nije imao ovakav način rada:
“Probaću na ovom komadu ono što do sada nikad nisam uradio, da nemam nijednu čitajuću probu. Pre probe “čitamo” scenu koju taj dan radimo, ja kažem šta je scena, šta je cilj, koji su odnosi, glumcima koji su im zadaci u toj sceni i onda… hajde da se igramo. Naravno ovo nije predstva improvizacije. Kad završimo strogu strukturu čitave predstave možemo unutar toga da se poigramo. Hoću da postignem da glumci što pre uđu u tu igru, prosto, da jedva čekaju sutra probu, da se igraju. Ako to postignemo, sledi i dobra priča – odličan reditelj, super saradnici i uspeh je zagarantovan.”

Sama antiratna priča zahteva mnogo toga u vizuelnom smislu, pa je i posao kostimografa izuzetno zahtevan. Pored toga što je veliki broj glumaca, njih 11 koji će igrati u predstavi, uniforme italijanske vojske ipak ostavljaju dozu kretivnosti Sonji Kotorčević, zaduženoj za kostime u “Mediteraneu.”
“Što se kostima tiče, ukoliko ste pogledali film “Mediteraneo”, videli ste da radi o periodu Drugog svetskog rata, odnosno, radnja se dešava na jednom grčkom ostrvu. Dakle, u pitanju je vojni kostim italijanske vojske. To je ono što dodatno komplikuje i čini posao kompleksnim u samoj izradi i samoj postavci predstave. Uvek postoji doza kreativnosti i doza onoga što se mora ispoštovati, a to je u ovom slučaju zadat vojni kostim koji je takav kakav jeste. Moramo se držati tih nekih elemenata koje taj kostim nosi.” – rekla je Sonja Kotorčević.
Jedno od pitanja novinara portala “Pravo u centar” jeste da li predstava zahteva veći budžet za realizaciju?
“Od budzeta uvek postoje odstupanja naravno, ne u smislu angažmana ljudi, ne drastično skuplja, prosto imamo saradnike koji razumeju situaciju i spremni su da se prilagode. Ono što je problem je dinamika isplate što je generalno problem u pozorištima. Mi nemamo resorni zakon koji bi ubrzao i poboljšao naše poslovanje. Mi ćemo na sceni na primer imati dva kubika protivpožarnog peska, pošto se većina radnje dešava na plaži. Nevena Šurlan, scenograf, je uspela da 60 džakova kvarcnog peska obezbedi kao donaciju. To je jedna značajna stavka koja je skinuta sa spiska. Znači malo je i do nas, koliko imamo mogućnosti da ispregovaramo i da pronađemo materijale. Te neke stvari koje su sasvim obične i normalne u pozorištu država i sistem ne prepoznaju. Meni sad, na primer, za rekvizitu su potrebni kilogram jabuka i četiri ćevapa, to ne može da čeka 45 dana nečije odluke i onda mislim, zašto da ne, reći ću, ljudi vade iz svojih džepova i plaćaju to, a onda mi nađemo način kako da nadoknadimo. Mislim, ustanove kulture, pogotovo pozorišta, često su u sivoj zoni i radimo u sivoj zoni koliko god je to moguće. I ja nemam problem to da kažem i uvek to ističem. Znači, koliko god mogu da zasivim ja zasivim, pa ako treba da odgovaram zbog pozorišnih predstava nije problem – nikakav. Ako je pozorište najveći problem u ovoj državi, evo neka bude problem, ali daj Bože da je tako. Tako da je ova predstava u okvirima budžeta koji su realni, zato što pristojni ljudi rade na njenoj realizaciji.”
Premijera predstave „Mediteran se očekuje za dva meseca.
Za tekst predstave “Mediteran” zaduženi su bili Dunja Petrović i Erol Kadić Režija: Erol Kadić
U predstavi igraju: Ivana Nedeljković, Jelena Cvijetić, Mihaela Stamenković, Lazar Maksić Aleksandar Trmčić, Aleksandar Karić, Uglješa Spasojević, Boba Stojimirović, Danilo Petrović i Eva Voštinić.
Kreativni tim:
Kostim – Sonja Kotorčević
Dizajn svetla – Radomir Stamenković
Koreografija – Irina Mitrović
Scenografija i rekvizita – Nevena Šurlan, Julijana MIćić i Ivana Ranisavljević
Tehnički tim: Vladislav Milić, Ivan Gospavić, Ivan Đurović, Miodrag Stojanović i Dragoljub Stojanović
Inspicijent/sufler: Jasmina Anđelković I Kristina Anđelković
Organizacija i marketing: Maja Sofronijević, Slađana Kalik i Marija Vlajić Anđelković