DONIRAJ
Pravo u CENTAR
  • Vesti
    • Lazarevac
    • Društvo
      • Biznis
    • Zabava
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Sport
    • Svet
    • Kolumna
    • Izbor Redakcije
  • Centar za rast i razvoj
    Centar za rast i razvojPrikaži više
    Građani poručuju: Lazarevcu je potreban nezavisan lokalni medij

    Rezultati upitnika koji je sproveo portal Pravo u centar pokazuju da građani…

    3 minuta čitanja
    La Žene pokreću peticiju: Da prostor ispred nekadašnjeg Kluba mladih postane Plato mladih

    Novoformirana inicijativa Centra za rast i razvoj La Žene pokreće svoju prvu…

    2 minuta čitanja
    Da li Lazarevcu treba nezavisan lokalni medij?

    Pravo u centar želi da čuje svoje čitaoce — ljude koji prate,…

    1 minuta čitanja
    Podržite rad koji Lazarevcu treba

    Udruženje Centar za rast i razvoj, portal Pravo u centar i Ženski…

    3 minuta čitanja
    Evropa reagovala na targetiranje novinarke, Gradska opština Lazarevac nije odgovorila ni na jedan dopis

    Evropski mehanizmi za zaštitu medijskih sloboda prepoznali su i evidentirali targetiranje novinarke…

    3 minuta čitanja
  • REUC.euREUC.euREUC.eu
  • La Žene
  • Medijski projekti
  • Kontakt
    • UREĐIVAČKA POLITIKA, PRAVNE INFORMACIJE I USLOVI KORIŠĆENJA
Reading: Mediji i kultura sećanja: ko čuva memoriju, a ko proizvodi zaborav
Podeli
Font ResizerAa
Pravo u CENTARPravo u CENTAR
Pretraga...
  • Vesti
    • Lazarevac
    • Društvo
    • Zabava
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Sport
    • Svet
    • Kolumna
    • Izbor Redakcije
  • Centar za rast i razvoj
  • REUC.euREUC.euREUC.eu
  • La Žene
  • Medijski projekti
  • Kontakt
    • UREĐIVAČKA POLITIKA, PRAVNE INFORMACIJE I USLOVI KORIŠĆENJA
Zapratite nas
© Portal – Pravo u CENTAR – Powered by Tembrum
Početna » Mediji i kultura sećanja: ko čuva memoriju, a ko proizvodi zaborav
Centar za rast i razvojDruštvoMedijski projekti

Mediji i kultura sećanja: ko čuva memoriju, a ko proizvodi zaborav

Memorijali i kultura sećanja ne postoje izvan javnog prostora. Njihovo značenje ne određuju samo spomenici i datumi, već način na koji se o njima govori  ili uporno ćuti. Mediji imaju ključnu ulogu u tome da li će memorijali biti mesta sećanja, empatije i odgovornosti ili puka forma lišena društvenog sadržaja. U Srbiji, gde suočavanje s ratnom prošlošću ostaje duboko problematično, odnos medija prema memorijalima često razotkriva širi obrazac normalizacije zaborava.

Maria Popović
Poslednji put ažurirano: 03.02.2026. 07:14
Maria Popović - Urednica
Podeli
Foto: Pravo u centar - Canva design
Podeli

Reklama

Podnaslovi
  • Mediji i ratna prošlost: između državne politike i sistemskog ćutanja
  • Relativizacija kao dominantni medijski okvir
  • Memorijalizacija, mediji i tranziciona pravda: ritual bez odgovornosti
  • Zakon, žrtve i brisanje sećanja
  • Mediji danas: pasivni posmatrači kulture sećanja
  • Kada mediji ćute, zaborav postaje politika

Upravo u tom prostoru susreću se memorijali, mediji i tranziciona pravda. Kao jedan od ključnih mehanizama tranzicione pravde, kultura sećanja ima zadatak da žrtvama obezbedi simbolično priznanje, a društvu mogućnost da razume razmere i posledice nasilja. Bez medija koji su spremni da ovu ulogu prepoznaju i preuzmu, proces tranzicione pravde ostaje fragmentisan, sveden na inicijative civilnog društva i povremene sudske presude, bez stvarnog ukorenjivanja u javnom prostoru.

Iako se memorijali često posmatraju kao fizički objekti, njihovo značenje se proizvodi kroz javne narative. Bez medijskog posredovanja i kritičkog novinarstva, memorijali ostaju nemi simboli, lišeni društvene funkcije. Upravo zato je uloga medija u kulturi sećanja neodvojiva od pitanja odgovornosti, istine i prava žrtava na dostojanstveno pamćenje.

Mediji i ratna prošlost: između državne politike i sistemskog ćutanja

O tome kako su mediji oblikovali i danas oblikuju odnos prema ratovima devedesetih govori Vjera Ruljić, novinarka i dugogodišnja aktivistkinja za ljudska prava, prava žrtava i suočavanje s prošlošću.

U Moravcima svi pobednici
Podrška za IN Mediju: Kazna zbog teksta o „medu za potenciju“ preti gašenjem nezavisnog medija
Zbor građana Lazarevca: Podrška studentima i kontrola izbora
Lazarevac: Bogojavljensko plivanje za Časni krst na jezeru Očaga 19. januara 2025.
Foto: Vjera Ruljić – Pro Peace web sajt

„Ovde govorimo o dva pojma, informisanosti javnosti od strane medija o ratovima devedesetih i memorijalizaciji koja nastaje kao obeležje i sećanje na ratove i stradanja. Nažalost, mediji u Srbiji, koji su prošli mnoge faze, uvek su se rukovodili državnom politikom kada je reč o pravovremenom i na činjenicama zasnovanom izveštavanju o ratu, događajima i zločinima. Poslednjih godina izveštavanje medija je potpuno ‘ubijeno’ i tema suočavanja sa prošlošću više ne postoji u medijima, a oni koji se time bave, a to su samo dva ili tri medija, konstantno se guše, uništavaju i nad njima se vrši represija na razne načine.“

Ruljić upozorava da sistemsko potiskivanje prošlosti ima i svoju materijalnu dimenziju, vidljivu kroz odnos prema mestima stradanja.

„Svedočimo stalnom uništavanju spomenika i raznih obeležja koji podsećaju na prošlost. Sve je to usmereno na to da mesta stradanja ne budu obeležena, kako bi se zataškala, jer smo u tim zločinima bez sumnje učestvovali, i kako se novim generacijama ne bi pokazala prava slika i stanje koje je obeležilo jednu deceniju i koje se i danas reflektuje na kompletnu političku situaciju u zemlji. To se pogrešno tumači, čime se dodatno zamagljuje stvarno stanje u kojem se nalazimo.“

Relativizacija kao dominantni medijski okvir

Narativ relativizacije, prisutan decenijama, dodatno je potkopao mogućnost jasnog imenovanja odgovornosti.

„Relativizacija je postala normalno stanje u Srbiji kada govorimo o ovoj temi. Iskorišćena je da ratni zločinci postanu nacionalni heroji, da im se organizuju promocije knjiga kojima prisustvuje veliki broj građana, ali i državni vrh. Time je sve rečeno o tome u kakvom smo stanju kao društvo i koliko smo se za ovih trideset godina suočili sa prošlošću.“

Govoreći o ulozi medija u tom procesu, Ruljić ističe da oni deluju u skladu sa političkim diktatom.

„Ovde mediji ne mogu biti uzrok. Mediji se ponašaju onako kako im država diktira politiku. Pogrešni narativi su imperativ našeg društva i njima se manipuliše maksimalno. A ovih nekoliko nezavisnih medija nema snagu i moć da preokrene stvari.“

Memorijalizacija, mediji i tranziciona pravda: ritual bez odgovornosti

Na pitanje da li je moguća iskrena memorijalizacija bez kritičkog preispitivanja uloge medija, Ruljić ukazuje na širi društveni kontekst.

„Kulturu sećanja možemo odrediti kao skup mehanizama i procesa kojima društvo prenosi, oblikuje i održava događaje iz prošlosti, i na osnovu toga tumači sadašnjost i kreira budućnost. Mediji imaju svoju ulogu, ali ne i glavnu. Oni su povezani sa celokupnim društvenim ciklusom. Svakako da bi sa više emisija i tekstova koji se bave memorijalizacijom i kulturom sećanja stanje bilo drugačije. Ali toga više nema i sve je izglednije da ih više neće biti.“

U takvim okolnostima, tranziciona pravda ostaje nedovršen proces, bez društvene podrške, bez javnog razumevanja i bez medija koji bi njene ciljeve, nalaze i ograničenja učinili vidljivim i relevantnim za svakodnevni život.

Zakon, žrtve i brisanje sećanja

Posebno mesto u njenoj analizi zauzima institucionalni okvir koji dodatno sužava prostor za dostojanstveno sećanje.

„U borbi između ‘oslobodilaca’ i ‘poraženih’ nestaje sećanje na civilne žrtve ratova, što dodatno proizvodi Zakon o ratnim memorijalima donet 2018. godine. Tako na red rušenja mogu doći spomenici otetim i ubijenim civilima u Prijepolju i Sjeverinu, nastali kao opomena i sećanje na građane Srbije ‘pogrešne’ pripadnosti, koje su mučili i ubili pripadnici jedinice Milana Lukića u otmicama u Štrpcima i Sjeverinu. Porodice žrtava, koje ionako nemaju pravo na reparacije i priznanje statusa civilnih žrtava rata, ovim zakonom praktično gube i pravo na sećanje. Obeležavanje mesta zločina, mesta zatočenja, masovnih grobnica i prostora torture postaje nelegalno jer se tumači kao ugrožavanje suvereniteta Republike Srbije. Za političku elitu u Srbiji, koja se nikada nije odrekla ratne politike, ovaj zakon je pravni garant da suočavanje sa prošlošću neće dobiti mesto u institucionalnoj spomeničkoj kulturi. Onima kojima je stalo da ne postoji monopol nad kulturom sećanja preostaje borba drugim sredstvima, pa i u ilegali.“ zaključuje Ruljićeva.

Mediji danas: pasivni posmatrači kulture sećanja

Da mediji više ne deluju kao aktivni akteri kulture sećanja potvrđuje i Dragan Popović direktor Centra za praktičnu politiku.

Foto: Dragan Popović N1 (screenshot)

„Mediji u Srbiji su oštro podeljeni na profesionalne i one koji su pod kontrolom vlasti. Kontrolisani mediji vrlo poslušno prenose narative vlasti kada je u pitanju odnos prema prošlosti. Njihov jezik je isti kakav je bio i tokom devedesetih, a sastoji se uglavnom od širenja straha i izazivanja mržnje. Tu nema ni govora o bilo kakvom preispitivanju prošlosti.“ Kaže Popović i dodaje:

„Profesionalni mediji su, nažalost, prestali da budu aktivni akteri kulture sećanja. Oni danas pre svega prenose poruke i objavljuju bazične informacije koje dobiju od drugih aktera. Vrlo su retki slučajevi samostalnog istraživanja i ozbiljnije obrade tema iz prošlosti.“

Kada mediji ćute, zaborav postaje politika

Memorijali bez medija ostaju vidljivi, ali prazni. U društvu u kojem se ratni zločini relativizuju, a odgovornost sistematski potiskuje, ćutanje medija nije neutralno. Ono postaje deo mehanizma kojim se zaborav pretvara u politiku.

Uloga medija u kulturi sećanja ne završava se protokolarnim izveštavanjem o godišnjicama. Ona podrazumeva stalno insistiranje na činjenicama, imenovanje žrtava i odgovornosti i odbijanje da se pristane na narative koji nasilje prikazuju kao „složenu istoriju“. Bez takve medijske uloge, tranziciona pravda ostaje apstraktan pojam, lišen stvarnog društvenog efekta i sveden na formalne mehanizme bez pamćenja. Bez toga, memorijali gube svrhu, a sećanje ostaje prepušteno malobrojnima koji još uvek odbijaju da zaborave.

Reklama

Preuzmite Pravo u CENTAR aplikaciju:

Tagovi:#kulturacećanja#mediji#memorijalizacija#tranzicionapravda
Podeli ovu vest!
Facebook Whatsapp Whatsapp LinkedIn Telegram Threads Email Kopiraj link Štampaj
Predhodni članak Projekat Y-Agora započeo u Sarajevu: Mladi u fokusu demokratije i lokalnih promena
Sledeći članak Otvorene pretnje odbornici u Mionici: „Doći ću ti kući“ nakon zahteva za finansijski izveštaj
Nema komentara

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Izbor redakcije

Kanalizacija u Velikim Crljenima pred sudom: spor vredan više od 102 miliona dinara

Dokumentacija koju je redakciji portala Pravo u centar dostavila neformalna grupa građana „Lazarevac na uvid” otvara više važnih pitanja o…

Autor:
Maria Popović
10 minuta čitanja
Transparentnost na sat: Opština redakciji ponudila samo dva sata za uvid u dokumentaciju

Dok Gradska opština Lazarevac javno poziva građane da svoja pitanja, probleme i…

2 minuta čitanja
GO Lazarevac skoro dve godine ignoriše građane: ko je plaćen da informiše javnost?

U Gradskoj opštini Lazarevac postoje plaćena lica i službe zaduženi za komunikaciju…

2 minuta čitanja

Novinari

Maria Popović 577 Članci
Avatar photo Urednica
Tamara Cvetković 532 Članci
Avatar photo

Reklama


There is no ads to display, Please add some

Pročitajte još

DruštvoLazarevacVesti

Ukida se ekstra parking zona u Lazarevcu

Naplata parkiranja vozila u I zoni obavljaće se radnim danima od 07 do 21 čas, kao i subotom od 07…

1 minuta čitanja
Društvo

Lapovo – Građani navodno preusmerili novac iz stranačkih tokova studentima

Prema informacijama koje trenutno nije moguće nezavisno potvrditi, grupa penzionera i građana organizovala se oko ideje podrške mladima. Oni su,…

1 minuta čitanja
DruštvoLazarevac

Godina Zbora građana Lazarevca obeležena izložbom fotografija, glasilom i tortom

Godišnjica je obeležena tačno godinu dana nakon prvog zbora, održanog 20. marta 2025. godine. Događaj je bio prilika da se…

1 minuta čitanja
DruštvoLazarevacŠumadijaVesti

„Bitno je da imaš (u)stav“ – Protest protiv kršenja Ustava i u spomen na žrtve tragedije

Glavni povod za okupljanje bila je tragedija koja se dogodila 1. novembra prošle godine, kada se urušila nadstrešnica na železničkoj…

1 minuta čitanja
Pravo u CENTAR

© Portal – Pravo u CENTAR – Powered by Tembrum

Prijavi se!
Prijavi se na naš newsletter!

Odjavi se kada god želiš!
Welcome Back!

Sign in to your account

Username or Email Address
Password

Izgubljena lozinka