DONIRAJ
Pravo u CENTAR
  • Vesti
    • Lazarevac
    • Društvo
      • Biznis
    • Zabava
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Sport
    • Svet
    • Kolumna
    • Izbor Redakcije
  • Centar za rast i razvoj
    Centar za rast i razvojPrikaži više
    Saopštenje CRR-a: Problemi se gomilaju, a Skupština Lazarevca radi na minimumu

    Centar za rast i razvoj oglasio se saopštenjem povodom rada Skupštine Gradske…

    3 minuta čitanja
    Maria Popović za ZOOMER: „Nemam rezervno zanimanje, ovo je naš vid borbe“

    Glavna i odgovorna urednica portala „Pravo u centar“ Maria Popović govorila je…

    5 minuta čitanja
    Građani poručuju: Lazarevcu je potreban nezavisan lokalni medij

    Rezultati upitnika koji je sproveo portal Pravo u centar pokazuju da građani…

    3 minuta čitanja
    La Žene pokreću peticiju: Da prostor ispred nekadašnjeg Kluba mladih postane Plato mladih

    Novoformirana inicijativa Centra za rast i razvoj La Žene pokreće svoju prvu…

    2 minuta čitanja
    Da li Lazarevcu treba nezavisan lokalni medij?

    Pravo u centar želi da čuje svoje čitaoce — ljude koji prate,…

    1 minuta čitanja
  • REUC.euREUC.euREUC.eu
  • La Žene
  • Medijski projekti
  • Kontakt
    • UREĐIVAČKA POLITIKA, PRAVNE INFORMACIJE I USLOVI KORIŠĆENJA
Reading: Mediji i kultura sećanja: ko čuva memoriju, a ko proizvodi zaborav
Podeli
Font ResizerAa
Pravo u CENTARPravo u CENTAR
Pretraga...
  • Vesti
    • Lazarevac
    • Društvo
    • Zabava
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Sport
    • Svet
    • Kolumna
    • Izbor Redakcije
  • Centar za rast i razvoj
  • REUC.euREUC.euREUC.eu
  • La Žene
  • Medijski projekti
  • Kontakt
    • UREĐIVAČKA POLITIKA, PRAVNE INFORMACIJE I USLOVI KORIŠĆENJA
Zapratite nas
© Portal – Pravo u CENTAR – Powered by Tembrum
Početna » Mediji i kultura sećanja: ko čuva memoriju, a ko proizvodi zaborav
Centar za rast i razvojDruštvoMedijski projekti

Mediji i kultura sećanja: ko čuva memoriju, a ko proizvodi zaborav

Memorijali i kultura sećanja ne postoje izvan javnog prostora. Njihovo značenje ne određuju samo spomenici i datumi, već način na koji se o njima govori  ili uporno ćuti. Mediji imaju ključnu ulogu u tome da li će memorijali biti mesta sećanja, empatije i odgovornosti ili puka forma lišena društvenog sadržaja. U Srbiji, gde suočavanje s ratnom prošlošću ostaje duboko problematično, odnos medija prema memorijalima često razotkriva širi obrazac normalizacije zaborava.

Maria Popović
Poslednji put ažurirano: 03.02.2026. 07:14
Maria Popović - Urednica
Podeli
Foto: Pravo u centar - Canva design
Podeli

Reklama

Podnaslovi
  • Mediji i ratna prošlost: između državne politike i sistemskog ćutanja
  • Relativizacija kao dominantni medijski okvir
  • Memorijalizacija, mediji i tranziciona pravda: ritual bez odgovornosti
  • Zakon, žrtve i brisanje sećanja
  • Mediji danas: pasivni posmatrači kulture sećanja
  • Kada mediji ćute, zaborav postaje politika

Upravo u tom prostoru susreću se memorijali, mediji i tranziciona pravda. Kao jedan od ključnih mehanizama tranzicione pravde, kultura sećanja ima zadatak da žrtvama obezbedi simbolično priznanje, a društvu mogućnost da razume razmere i posledice nasilja. Bez medija koji su spremni da ovu ulogu prepoznaju i preuzmu, proces tranzicione pravde ostaje fragmentisan, sveden na inicijative civilnog društva i povremene sudske presude, bez stvarnog ukorenjivanja u javnom prostoru.

Iako se memorijali često posmatraju kao fizički objekti, njihovo značenje se proizvodi kroz javne narative. Bez medijskog posredovanja i kritičkog novinarstva, memorijali ostaju nemi simboli, lišeni društvene funkcije. Upravo zato je uloga medija u kulturi sećanja neodvojiva od pitanja odgovornosti, istine i prava žrtava na dostojanstveno pamćenje.

Mediji i ratna prošlost: između državne politike i sistemskog ćutanja

O tome kako su mediji oblikovali i danas oblikuju odnos prema ratovima devedesetih govori Vjera Ruljić, novinarka i dugogodišnja aktivistkinja za ljudska prava, prava žrtava i suočavanje s prošlošću.

Počinje suđenje ginekologu iz Sremske Mitrovice zbog optužbi za smrt novorođenčeta
Veran Matić pisao evropskim institucijama povodom izjave ministra Borisa Bratine
TRIBINA U MIONICI: Ivan Miletić promoviše knjigu „Nedovršen posao“
„Energetika“ DOO Kragujevac dobila novi Kolektivni ugovor: Radnicima veće plate, rukovodioci i direktori bez uvećanja
Foto: Vjera Ruljić – Pro Peace web sajt

„Ovde govorimo o dva pojma, informisanosti javnosti od strane medija o ratovima devedesetih i memorijalizaciji koja nastaje kao obeležje i sećanje na ratove i stradanja. Nažalost, mediji u Srbiji, koji su prošli mnoge faze, uvek su se rukovodili državnom politikom kada je reč o pravovremenom i na činjenicama zasnovanom izveštavanju o ratu, događajima i zločinima. Poslednjih godina izveštavanje medija je potpuno ‘ubijeno’ i tema suočavanja sa prošlošću više ne postoji u medijima, a oni koji se time bave, a to su samo dva ili tri medija, konstantno se guše, uništavaju i nad njima se vrši represija na razne načine.“

Ruljić upozorava da sistemsko potiskivanje prošlosti ima i svoju materijalnu dimenziju, vidljivu kroz odnos prema mestima stradanja.

„Svedočimo stalnom uništavanju spomenika i raznih obeležja koji podsećaju na prošlost. Sve je to usmereno na to da mesta stradanja ne budu obeležena, kako bi se zataškala, jer smo u tim zločinima bez sumnje učestvovali, i kako se novim generacijama ne bi pokazala prava slika i stanje koje je obeležilo jednu deceniju i koje se i danas reflektuje na kompletnu političku situaciju u zemlji. To se pogrešno tumači, čime se dodatno zamagljuje stvarno stanje u kojem se nalazimo.“

Relativizacija kao dominantni medijski okvir

Narativ relativizacije, prisutan decenijama, dodatno je potkopao mogućnost jasnog imenovanja odgovornosti.

„Relativizacija je postala normalno stanje u Srbiji kada govorimo o ovoj temi. Iskorišćena je da ratni zločinci postanu nacionalni heroji, da im se organizuju promocije knjiga kojima prisustvuje veliki broj građana, ali i državni vrh. Time je sve rečeno o tome u kakvom smo stanju kao društvo i koliko smo se za ovih trideset godina suočili sa prošlošću.“

Govoreći o ulozi medija u tom procesu, Ruljić ističe da oni deluju u skladu sa političkim diktatom.

„Ovde mediji ne mogu biti uzrok. Mediji se ponašaju onako kako im država diktira politiku. Pogrešni narativi su imperativ našeg društva i njima se manipuliše maksimalno. A ovih nekoliko nezavisnih medija nema snagu i moć da preokrene stvari.“

Memorijalizacija, mediji i tranziciona pravda: ritual bez odgovornosti

Na pitanje da li je moguća iskrena memorijalizacija bez kritičkog preispitivanja uloge medija, Ruljić ukazuje na širi društveni kontekst.

„Kulturu sećanja možemo odrediti kao skup mehanizama i procesa kojima društvo prenosi, oblikuje i održava događaje iz prošlosti, i na osnovu toga tumači sadašnjost i kreira budućnost. Mediji imaju svoju ulogu, ali ne i glavnu. Oni su povezani sa celokupnim društvenim ciklusom. Svakako da bi sa više emisija i tekstova koji se bave memorijalizacijom i kulturom sećanja stanje bilo drugačije. Ali toga više nema i sve je izglednije da ih više neće biti.“

U takvim okolnostima, tranziciona pravda ostaje nedovršen proces, bez društvene podrške, bez javnog razumevanja i bez medija koji bi njene ciljeve, nalaze i ograničenja učinili vidljivim i relevantnim za svakodnevni život.

Zakon, žrtve i brisanje sećanja

Posebno mesto u njenoj analizi zauzima institucionalni okvir koji dodatno sužava prostor za dostojanstveno sećanje.

„U borbi između ‘oslobodilaca’ i ‘poraženih’ nestaje sećanje na civilne žrtve ratova, što dodatno proizvodi Zakon o ratnim memorijalima donet 2018. godine. Tako na red rušenja mogu doći spomenici otetim i ubijenim civilima u Prijepolju i Sjeverinu, nastali kao opomena i sećanje na građane Srbije ‘pogrešne’ pripadnosti, koje su mučili i ubili pripadnici jedinice Milana Lukića u otmicama u Štrpcima i Sjeverinu. Porodice žrtava, koje ionako nemaju pravo na reparacije i priznanje statusa civilnih žrtava rata, ovim zakonom praktično gube i pravo na sećanje. Obeležavanje mesta zločina, mesta zatočenja, masovnih grobnica i prostora torture postaje nelegalno jer se tumači kao ugrožavanje suvereniteta Republike Srbije. Za političku elitu u Srbiji, koja se nikada nije odrekla ratne politike, ovaj zakon je pravni garant da suočavanje sa prošlošću neće dobiti mesto u institucionalnoj spomeničkoj kulturi. Onima kojima je stalo da ne postoji monopol nad kulturom sećanja preostaje borba drugim sredstvima, pa i u ilegali.“ zaključuje Ruljićeva.

Mediji danas: pasivni posmatrači kulture sećanja

Da mediji više ne deluju kao aktivni akteri kulture sećanja potvrđuje i Dragan Popović direktor Centra za praktičnu politiku.

Foto: Dragan Popović N1 (screenshot)

„Mediji u Srbiji su oštro podeljeni na profesionalne i one koji su pod kontrolom vlasti. Kontrolisani mediji vrlo poslušno prenose narative vlasti kada je u pitanju odnos prema prošlosti. Njihov jezik je isti kakav je bio i tokom devedesetih, a sastoji se uglavnom od širenja straha i izazivanja mržnje. Tu nema ni govora o bilo kakvom preispitivanju prošlosti.“ Kaže Popović i dodaje:

„Profesionalni mediji su, nažalost, prestali da budu aktivni akteri kulture sećanja. Oni danas pre svega prenose poruke i objavljuju bazične informacije koje dobiju od drugih aktera. Vrlo su retki slučajevi samostalnog istraživanja i ozbiljnije obrade tema iz prošlosti.“

Kada mediji ćute, zaborav postaje politika

Memorijali bez medija ostaju vidljivi, ali prazni. U društvu u kojem se ratni zločini relativizuju, a odgovornost sistematski potiskuje, ćutanje medija nije neutralno. Ono postaje deo mehanizma kojim se zaborav pretvara u politiku.

Uloga medija u kulturi sećanja ne završava se protokolarnim izveštavanjem o godišnjicama. Ona podrazumeva stalno insistiranje na činjenicama, imenovanje žrtava i odgovornosti i odbijanje da se pristane na narative koji nasilje prikazuju kao „složenu istoriju“. Bez takve medijske uloge, tranziciona pravda ostaje apstraktan pojam, lišen stvarnog društvenog efekta i sveden na formalne mehanizme bez pamćenja. Bez toga, memorijali gube svrhu, a sećanje ostaje prepušteno malobrojnima koji još uvek odbijaju da zaborave.

Reklama

Preuzmite Pravo u CENTAR aplikaciju:

Tagovi:#kulturacećanja#mediji#memorijalizacija#tranzicionapravda
Podeli ovu vest!
Facebook Whatsapp Whatsapp LinkedIn Telegram Threads Email Kopiraj link Štampaj
Predhodni članak Projekat Y-Agora započeo u Sarajevu: Mladi u fokusu demokratije i lokalnih promena
Sledeći članak Otvorene pretnje odbornici u Mionici: „Doći ću ti kući“ nakon zahteva za finansijski izveštaj
Nema komentara

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Izbor redakcije

Foto: Beta.rs

„Na meti moćnika“: Fondacija Slavko Ćuruvija beleži targetiranje novinara i medija

Slavko Ćuruvija fondacija objavljuje mesečni pregled „Na meti moćnika“, posvećen incidentima u kojima zvaničnici u Srbiji, koristeći poziciju moći, zastrašuju,…

Autor:
Maria Popović
1 minuta čitanja
Čitaoci o budućem predsedniku Srbije: Đoković najčešće ime, mnogi čekaju predlog studenata

Portal „Pravo u centar“ pitao je pratioce na Instagramu i Fejsbuku: „Ko…

3 minuta čitanja
Šta je smešno Aleksandru Dimitrijeviću, članu Veća GO Lazarevac?

Aleksandar Dimitrijević, član Veća Gradske opštine Lazarevac i koordinator Saveta za obrazovanje,…

5 minuta čitanja

Novinari

Maria Popović 680 Članci
Avatar photo Urednica
Tamara Cvetković 577 Članci
Avatar photo

Reklama


There is no ads to display, Please add some

Pročitajte još

BUDNIDruštvoRegion & Svet

Uputstva za slanje pomoći ugroženim građanima Bosne i Hercegovine

Iz Srbije: Novac se može donirati: Direktno na platformi Balkan Donira - https://balkandonira.org/profil/bih/ Putem računa: Primalac: TELOK (Centar „Balkan za tebe“)Svrha…

1 minuta čitanja
Društvo

Aranđelovčanin uhapšen! Ukrao iz crkve 150.000 dinara

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kragujevcu uhapsili su S.L. (1997) iz Aranđelovca, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično…

1 minuta čitanja
Društvo

U Kragujevcu uhapšeno pet osoba zbog pranja novca i poreske utaje

U nastavku akcije borbe protiv korupcije i finansijskog kriminala, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja za borbu protiv korupcije, Uprave kriminalističke…

3 minuta čitanja
DruštvoIzbor RedakcijeObrazovanje

Gdje je empatija? Kako pronaći zajednički jezik u podeljenom obrazovnom sistemu?

Za početak se podsetimo - Do obustave nastave u školama širom Srbije došlo je zbog kombinacije više različitih događaja kao…

9 minuta čitanja
Pravo u CENTAR

© Portal – Pravo u CENTAR – Powered by Tembrum

Prijavi se!
Prijavi se na naš newsletter!

Odjavi se kada god želiš!
Welcome Back!

Sign in to your account

Username or Email Address
Password

Izgubljena lozinka