Od traženih 100.000 potpisa podrške zahtevu, do sada je potpisalo skoro 30 000 građana.
U dokumentu se navodi da Pionirski park, kao jedan od ključnih parkova u Beogradu, trenutno služi kao nelegalno stanište neidentifikovanih lica. Udruženje i partnerske organizacije tvrde da je građanima onemogućen slobodan prolaz i korišćenje parka zbog postojanja nelegalnog i, prema njihovim navodima, nehigijenskog naselja Ćacilend.
Zahtev podseća da je Pionirski park zaštićen kao prirodno dobro i predstavlja zaštićenu okolinu nepokretnih kulturnih dobara, uključujući Stari i Novi dvor. Takođe se ističe prisustvo retkih i zaštićenih biljnih vrsta, poput koprivića i ginka, što dodatno naglašava ekološki značaj parka.
Eko straža i partnerske organizacije smatraju da je od izuzetne važnosti da se ovaj prostor vrati u javnu upotrebu i ponovo postane dostupan svim Beograđanima, a posebno deci, koja su, kako se navodi, izgubila značajan prostor za igru i edukaciju na otvorenom. Pionirski park se u zahtevu opisuje kao simbol Beograda koji zaslužuje da bude očuvan i dostupan svim građanima Srbije.
U zahtevu se naglašava da pravo na javnu svojinu regulišu Zakon o javnoj sredini i Zakon o komunalnim delatnostima, te da se ovaj zahtev ne smatra molbom, već očekivanjem sprovođenja zakona. Udruženje Eko straža i partnerske organizacije poručuju da će, ukoliko ne dobiju adekvatan odgovor i reakciju na svoj zahtev, iskoristiti sve zakonske mogućnosti i organizovati zakonske oblike građanske neposlušnosti kako bi se Pionirski park vratio u javnu namenu.