Nazad na naslovnu
Uncategorized

Đurđic: Danas se slavi Sveti Georgije – običaji i verovanja

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Đurđic, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju, koji mnoge porodice slave kao krsnu slavu.

Đurđic 16. novembar – ikona Svetog velikomučenika Georgija
Foto: Wikimedia Commons

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 16. novembra, obeležavaju Đurđic, praznik posvećen Svetom velikomučeniku Georgiju. Ovaj dan je u crkvenom kalendaru poznat kao Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija, a mnoge porodice u Srbiji proslavljaju ga kao krsnu slavu.

Đurđic se obeležava 16. novembra po novom, odnosno 3. novembra po julijanskom kalendaru. Praznik je povezan sa prenosom moštiju Svetog Georgija u Lidu Palestinsku i osvećenjem hrama koji je tamo podignut u njegovu čast.

Ko je bio Sveti Georgije?

Sveti Georgije bio je rimski vojnik koji je živeo u vreme cara Dioklecijana, poznatog po progonima hrišćana. Prema hrišćanskom predanju, odbio je da se odrekne svoje vere, zbog čega je bio mučen i pogubljen 303. godine. Pravoslavna crkva poštuje ga kao velikomučenika i jednog od najpoznatijih hrišćanskih svetitelja.

Prema predanju, Sveti Georgije je pred smrt zatražio da njegovo telo bude preneto u Palestinu, odakle je poticala njegova majka. Njegova želja je ispunjena, a u vreme cara Konstantina Velikog u Lidi je podignut hram posvećen ovom svetitelju. Prilikom osvećenja hrama u njega su položene njegove mošti.

Koja je razlika između Đurđica i Đurđevdana?

Sveti Georgije se u srpskom narodu proslavlja dva puta godišnje. Đurđevdan se obeležava 6. maja i posvećen je njegovom stradanju, dok se Đurđic slavi 16. novembra, u znak sećanja na prenos moštiju i obnovljenje hrama.

Razlika se može videti i na ikonama koje se tradicionalno koriste za ove praznike. Na ikonama za Đurđic Sveti Georgije najčešće je prikazan kao vojnik koji stoji i u ruci drži koplje ili mač. Za Đurđevdan je karakterističan prikaz svetitelja na konju, kako kopljem probada aždaju, koja u hrišćanskoj simbolici predstavlja zlo.

Običaji i narodna verovanja za Đurđic

Đurđic je krsna slava mnogih porodica u Srbiji. Domaćini pripremaju slavski kolač, žito i vino, pale slavsku sveću i okupljaju porodicu i goste. Kao i kod drugih krsnih slava, najvažniji deo praznovanja čine molitva i sećanje na svetitelja.

U narodnom kalendaru Đurđic se povezuje sa dolaskom hladnijeg vremena. Nekada se govorilo da Đurđevdan otvara leto, a Đurđic ga zatvara. Prema narodnim verovanjima, vreme na ovaj dan moglo je da nagovesti kakva će biti predstojeća zima.

U pojedinim krajevima Srbije za period oko Đurđica vezuju se i takozvani vučji dani. U narodu su postojali običaji prema kojima se tada izbegavaju određeni poslovi, naročito oni povezani sa vunom i stočarstvom. Ova verovanja deo su narodne tradicije i ne predstavljaju crkvena pravila.

Da li se posti na Đurđic?

Đurđic ove godine pada u ponedeljak, 16. novembra, kada prema pravoslavnom kalendaru nije predviđen post. Zbog toga porodice koje danas slave mogu da pripreme mrsnu slavsku trpezu.

Bez obzira na način pripreme trpeze, crkva naglašava duhovni značaj krsne slave, molitvu i okupljanje porodice. Đurđic je prilika da se vernici sete života Svetog Georgija, koji se u hrišćanskoj tradiciji poštuje kao simbol istrajnosti u veri.

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon pregleda redakcije. Ime ili nadimak prikazuje se javno. Polja označena zvezdicom su obavezna.

E-adresa se ne objavljuje i koristi se samo u vezi sa komentarom.

Sve vesti