Papa Lav XIV odao je danas počast najsvetijim i najlepšim spomenicima Barselone, prvo predvodeći podnevnu molitvu u opatiji na vrhu planine, a večeras će održati misu u čuvenoj Bazilici Sagrada Familije povodom stogodišnjice smrti njenog arhitekte, Antonija Gaudija.
Proslava hrišćanskih tradicija Barselone, prošlih i sadašnjih, vrhunac je jednonedeljne posete Lava Španiji, prve jednog pape za 15 godina nekada toj čvrsto katoličkoj evropskoj zemlji koja je, kao i mnoge druge, doživela sekularizujuće trendove.
Međutim, putovanje je istaklo kako zemlja od 50 miliona ljudi, koja je doživela versku krizu posle okončanja diktature u 20. veku, i dalje ima mnogo vernih katolika koji su se masovno okupili da dočekaju papu.
Lav je proslavio njihovu vekovnu tradiciju narodne pobožnosti moleći se na Montseratu, planinskom kompleksu van grada koji je drag mnogim Kataloncima. Tu su benediktinska Opatija iz 11. veka i bazilika iz 16. veka, čuvena zbog statue Crne Madone, a tu je i dom hora dečaka koji postoji od 13. veka i najstariji je u Evropi.
Hiljade vernika rano je su stigle u manastir gde su papu dočekale monahinje i školska deca pevajući i mašući transparentima i fotografijama pape. Zvona su odzvanjala sa vrhova stena na vrhu Montserata.
Lav je vernicima rekao da je Montserat vekovima bio mesto mira i pomirenja u svetu obeleženom nasiljem, „kritikom koja ponižava, osudom koja uništava i agresijom koja deli“. Pozvao je Špance da slede „put milosrđa, pomirenja, istine i blagosti“.
Poslednjih godina, Opatija Monserat suočila se sa brojnim optužbama svešteničkih seksualnih žrtava i bila je uključena u izveštaj španskog ombudsmana iz 2023. godine od 800 stranica o roj krizi. Izveštaj je pronašao 15 žrtava i tri navodna počinioca povezana s tom opatijom.
Vrhunac posete Lava treba da bude njegova misa u sredu uveče u Barseloni u Sagrada Familiji. Misa obeležava 100. godišnjicu smrti njenog arhitekte, Antonia Gaudija koji je preminuo u 73. godini tri dana pošto ga je udario tramvaj.
Vek nakon što je izgradnja počela tokom pontifikata Lavovog imenjaka, pape Lava XIII, ta bazilika je jedan od najposećenijih, ali nedovršenih spomenika sveta, koji godišnje privlači više od pet miliona posetilaca.
Gaudi, čuveni katalonski arhitekta koji je na putu ka mogućem proglašenju za svetitelja, proveo je četiri decenije projektujući i gradeći taj hram kao sažetak svoje hrišćanske vere uklesan u kamenu. Najvažnije priče iz Isusovog života – Rođenje i Stradanje, uklesane su u istočnu i zapadnu fasadu bazilike. Treća fasada okrenuta ka jugu, Slava, služiće kao glavni ulaz u baziliku kada bude završena.
Hram je arhitektonsko i geometrijsko remek-delo iznutra i spolja, proslava u formi i simbol hrišćanstva i Božjeg stvaranja kroz kamen i svetlost, zasnovana na arhitektonskoj tradiciji vizantijskih i gotskih crkava.
Ukupno 18 kula kao peščanih zamkova uzdiže se s vrha bazilike i probija siluetu Barselone: 12 simbolizuje Hristovih 12 apostola, četiri za svakog od četiri jevanđelista koji su zabeležili Hristov život u Jevanđeljima, jedna sa zvezdom iznad apside u čast Device Marije i, najviša među njima, Kula Isusa Hrista.
Kada je poslednja Kula Hrista završena prošle godine na visini od 172,5 metara, Sagrada Familija je postala najviša crkva na svetu. Lav će večeras zvanično osvetiti tu kulu.
Unutrašnjost u obliku krsta, sa oltarom na apsidi, omaž je svetlosti i prirodi. Stubovi poput drveća uzdižu se do neba, obojeni stalno promenljivom svetlošću filtriranom kroz vitraže poput sunca koje probija lišće u šumi.
„Priroda je moj učitelj“, jednom je rekao Gaudi, „sve dolazi iz velike knjige prirode, uvek otvorene koju moramo čitati“.
Boje prozorskog stakla imaju značenje: Plave i zelene boje istočnih portala, gde fasada prikazuje Hristovo rođenje, izgledaju radosnije i najsjajnije su kada sunce izlazi i svetlost prolazi kroz njih. Grublje nijanse crvene i narandžaste, osvetljene zalazećim suncem na zapadnim portalima, boje stranu bazilike koja prikazuje Hristove muke. Iza oltara i iznad krsta su žute i zlatne boje koje svetlucaju na podnevnom suncu.
Istoričarka Monika Santin, koja vodi obilaske bazilike, rekla je da se Gaudi prilikom projektovanja Sagrada Familije „vodio dvema knjigama: Jevanđeljima i prirodom“.
„Način na koji pušta prirodno svetlo je takođe poziv na hrišćansku misteriju“, rekla je navodeći tri fasade koje prikazuju Hristovo rođenje, smrt i slavu.
„A kada uđete unutra, sve je svetlost“, rekla je Santin.
„Šta to simbolizuje? Ne možemo da vidimo Boga, ali opažamo njegovu svetlost svuda oko nas. Mislim da je to način na koji možete pročitati ovu poruku, i to je fascinantno“, rekla je ona.

