Sjedinjene Američke Države suočavaju se s novom rundom političke i društvene krize nakon što je predsednik Donald Tramp naložio upotrebu marinaca i rezervista za nasilnu deportaciju ilegalnih migranata iz Kalifornije. Javnost je šokirana televizijskim snimcima operacija koje se, kako mnogi ocenjuju, odvijaju uz upitnu pravnu osnovu i bez saosećanja. Redakcija portala „Pravo u centar“ je kontaktirala vrhunskog stručnjaka Stivena Nagija profesora političkih i internacionalnih studija.

„Vidimo nešto mnogo više od pokušaja da se migracija stavi pod kontrolu“, kaže politički analitičar koji prati situaciju u SAD. „Ovde se odvija borba između različitih nivoa vlasti. Bela kuća pokušava da preuzme kontrolu nad pitanjima koja su tradicionalno bila u nadležnosti saveznih država. To jeste politički, ali je istovremeno i institucionalni eksperiment — i to vrlo opasan.“ – rekao je za naš portal Stiven Nagi profesor političkih i internacionalnih studija.
Trampova administracija tvrdi da deluje u skladu sa voljom birača. „Oni to ne kriju. Otvoreno kažu: ‘Ovo su naši birači tražili i mi to sada isporučujemo.’ Sve se vrti oko političkog efekta — da li ovo učvršćuje bazu, da li deluje odlučno, da li signalizira ispunjeno obećanje. A o ljudskoj ceni se gotovo uopšte ne govori.“ dodao je u inteervjuu.
Prema njegovim rečima, korišćenje vojnih snaga za domaće operacije ima dugoročan efekat na legitimitet vlasti: „Jednom kada normalizujete slike vojske na ulicama koja izvodi ljude iz kuća, vi menjate društveni konsenzus o tome šta država sme da radi. To ostavlja dubok trag, pogotovo kada se zna da su mnogi od tih migranata odrasli u SAD i ne poznaju nijednu drugu zemlju.“
U Teksasu i Kaliforniji protesti su eruptirali iz različitih razloga, ali sa sličnim porukama. „U Kaliforniji postoji institucionalni otpor federalnim merama — guverner, lokalne vlasti, društvene organizacije, svi pružaju otpor. U Teksasu je složenije: tamo imate i snažnu antiimigracionu bazu, ali i brojne zajednice koje se osećaju ugroženo. Sve to stvara polarizovanu atmosferu — s jedne strane zakon, s druge strah.“ – istakao je naš sagovornik.
Što se tiče potencijalnog širenja nemira, kaže: „Gledam na mape i demografske podatke i verujem da su sledeće kritične tačke Florida, možda Nevada, možda neki delovi srednjeg Zapada. Tamo gde imate dugu istoriju migrantskih zajednica, a sada se šalje poruka da nisu poželjni — tamo će se protesti širiti. I to nije pitanje da li će, već kada.“
Trampova administracija, objašnjava sagovornik, posmatra situaciju kroz vrlo pragmatičnu prizmu: „Za njih su najvažniji signali unutar baze. Ako MAGA pokret ostane snažan, ako aplauzi ne prestaju — oni će nastaviti. Ako počnu da gube podršku ili ako se pojavi otpor unutar republikanskog establišmenta, možda će popustiti. Ali u ovom trenutku — ne pokazuju nikakvu želju da uspore.“
Na pitanje da li će uslediti dodatno raspoređivanje trupa, rekao je: „Pretpostavljam da hoće, ali ne dramatično. Oni znaju da previše uniforme na ulici izaziva nelagodu čak i kod sopstvenih birača. Zato biraju ciljno raspoređivanje, sa komunikacijom koja zvuči ‘racionalno’ — da je to zarad reda, bezbednosti, stabilnosti. Ali, budimo iskreni, poruka je mnogo šira: mi smo ovde gazde.“
Govoreći o međunarodnoj slici, ne krije zabrinutost: „SAD su oduvek imale unutrašnje krize — to nije ništa novo. Ali kada protivnici vide snimke hapšenja, kada Kina, Rusija, Iran koriste te slike za propagandu, tada postaje jasno da se plaća ozbiljna cena na međunarodnoj sceni. I to ne samo kod protivnika, već i među saveznicima, koji se pitaju: da li je ovo još uvek država koju možemo da sledimo?“
Konačno, upitan o reakciji Kongresa, odgovara: „Zasad nema zajedničkog fronta. Verujem da ima razgovora u hodnicima, ali ne i javnih inicijativa. Kongres je paralizovan političkom podelom — i dok se ta polarizacija produbljuje, izvršna vlast koristi prazninu da ojača svoju poziciju.“
Zvanični sajt profesora Stivena Nagija možete pronaći ovde.