Jezik može da podstakne razumevanje 

Već 25 godina srpski jezik se zvanično ne uči na Kosovu. U jugoslovenskom periodu srpski je bio obavezan predmet u školama. Danas kosovski Albanci u Prištini dobrovoljno uče srpski, dok kosovski Srbi dobrovoljno uče i albanski. I u Beogradu se uči albanski jezik. 

Maria Popović
Maria Popović - Urednica
6 minuta čitanja
- Reklama -

Autor: Vjosa Cerkini

Miloš Vučinić, 26-godišnji Srbin iz sela Zupče na severu Kosova, ove godine je predavao u dve grupe mladih na Univerzitetu u Prištini na srpskom jeziku. Ovo je novina u Prištini, jer srpski nije predmet  već 25 godina kosovskim u obrazovnim institucijama. Ranije, tokom jugoslovenskog perioda, srpski je bio obavezan predmet u kosovskim školama.

Današnja omladina pokazuje sve veće interesovanje za srpski jezik iz raznih razloga. Neki jednostavno žele da poboljšaju svoje izglede za karijeru pomoću jezičkih veština, dok drugi žele da bolje razumeju kulturu i istoriju koji su oblikovali Kosovo u poslednje vreme. Miloš je tražio nove mogućnosti i sada je iznenađen što Albancima predaje svoj maternji jezik, srpski. Pošto on ne govori albanski, a albanski učenici ne govore srpski, izabrali su engleski kao zajednički nastavni jezik.

 „Mogu da kažem da je bilo zadovoljstvo biti nastavnik srpskog Albancima koji žele da nauče jezik svojih komšija. U početku je bio izazov jer je nastava bila na engleskom, ali je bilo zanimljivo“, kaže Miloš Vučinić, srpski učitelj. 

Kursevi se održavaju u Centru za jezike Filološkog fakulteta Univerziteta u Prištini. Ovaj projekat je inicijativa IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije) uz finansijsku podršku švajcarske i britanske ambasade. Na nivou A1, koji predaje Miloš, ima 19 učenika, ali je ukupno 60 kosovskih Albanaca uzrasta od 16 do 26 godina iskoristilo ponudu IOM-a i naučilo srpski jezik. Kosovo ima dva zvanična jezika. Ovaj standard je propisan zakonima i ustavom. 

Slaviša Mladenović, poverenik za jezike u Kabinetu premijera, potvrđuje to: „Standard koji je postavljen Zakonom i Ustavom je veoma visok i navodi da imamo dva podjednako službena jezika u svim aspektima. S obzirom na standard, jasno je da standard se ne primenjuje“. 

On priznaje mnoge slučajeve u kojima se građani žale da se njihov službeni jezik ne govori, na primer u interakciji sa policijom, vlastima, ministarstvima ili sudovima. Čak i tokom traženja posla ili u zdravstvenom sektoru, ljudi su odbijeni zbog jezičkih barijera. 

„Dakle, ovo je zaista kamen temeljac demokratskog društva gde su svačija prava zagarantovana“, kaže Slaviša Mladenović, poverenik za jezike.

Za njega postoji samo jedno rešenje za ovu tešku situaciju: „Glavno rešenje za ovo je formalno obrazovanje, jer se ne možemo osloniti na kratkoročne projekte gde Albanci uče srpski, a Srbi albanski. Oni stvaraju samo ograničen kapacitet i nisu dovoljni za potrebe tržišta Kosova. Ono što nam je zaista potrebno je formalni obrazovni sistem za uvođenje nastave drugog službenog jezika u obe škole.

Motivi zašto mladi Albanci pohađaju kurseve srpskog kod Miloša i njegovih kolega su različiti. „Neki učenici pohađaju kurs jer rade u Vladi organizacije i imaju kontakt sa manjinama i žele da znaju jezik što je više moguće. Ima i drugih koji rade u raznim institucijama i treba im jezik“, objašnjava nastavnik srpskog Miloš Vučinić. 

U Miloševoj grupi je Leke Krasnići, 19-godišnji kosovski Albanac koji želi da nauči srpski jer će mu to pomoći u studijama filozofije zbog Srpske književnosti:  „Želja za učenjem srpskog jezika nastala je prirodno jer imam hobi da učim strane jezike. S obzirom na to da postoji mnogo naučnih prevoda na srpski, ja sam počeo da učim pomalo srpski pre oko dve godine, ali ga redovno učim na kursu već 4 meseca“, kaže Leke Krasnići. 

U Centru za jezike Univerziteta u Prištini , većina nastavnika stranih jezika su izvorni govornici jezika koje predaju. Predavanja su  besplatna za učesnike i podržava ih IOM – Međunarodna organizacija za migracije koja ne podržava samo univerzitetsku nastavu, već i savremene metode poput aplikacije Voc Up Priliku da nauči albansko-srpski jezik koristi i Majlinda Jašanica, 30-godišnjakinja iz Prištine: “Radim u Međunarodnim organizacijama, i važno je da govorim oba službena jezika kao i engleski kao strani jezik. Mislim da je pored posla važno i poznavanje jezika srpske zajednice na Kosovu, sa kojom održavam prijateljstva. Zašto ne bih naučila njihov jezik?“ kaže ona.

Povećava se i interesovanje kosovskih Srba za učenje albanskog. Dvadesetogodišnji Srbin sa Kosova Petar Marković uči albanski jer mu je potreban za posao. „Znajući i albanski i Srpski je od suštinskog značaja za moj rad. Zbog brojne saradnje sa kolegama iz svih zajednica, poznavanje ovih jezika mi olakšava rad“, kaže Petar. Svako ko želi da se profesionalno razvija na Kosovu uči lokalne jezike poput srpskog ili albanskog. „Ne znam nijednu drugu aplikaciju za Srpski jezik, ali mislim da je VOC UP veoma dobra aplikacija i da se veoma lako uči kroz ovu aplikaciju“, kaže Majlinda Jašanica.

Samo prošle godine se oko 100 Albanaca registrovalo da uči srpski po metodologiji VOC UP-a. Šejhan Belegu, koji radi za Voc Up, misli:„Iskreno, interesovanje za učenje srpskog jezika stalno raste. To se dešava zato što moramo da učimo jezike jedni drugih, posebno kada je u pitanju pristup javnim institucijama u kojima se od nas očekuje da znamo jezik jedni drugih.

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Vjose Cerkini i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije.

- Reklama -

Podeli ovu vest!
Ostavite komentar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Zabranjeno kopiranje sadržaja!