Srpska ograda: Progres od tarabe, preko lavova do traktora

Kolumna urednice portala "Pravo u centar" o inovacijama vrednim pažnje

Maria Popović
Maria Popović - Urednica
3 minuta čitanja
- Reklama -

Još od pamtiveka, narod je ograđivao svoj lični posed. Razlozi za to su različiti. U nas Srba, ograde imaju višestruko značenje i funkciju. Mogu da posluže u svrhu ograničavanja prostora što znači da jasno obeležiš dokle je tvoje, tačnije lični posed, da se zaštitiš od neovlašćenog pristupa, životinja ili drugih potencijalnih opasnosti a neretko uzimajući u obzir da smo pretežno stočarska zemlja ogradu koristimo i za držanje domaćih životinja na određenom prostoru ili za sprečavanje ulaska divljih životinja.

Ograde mogu da budu u zavisnosti koju intimu želimo da postignemo, visoke ili neprozirne jer mogu obezbediti privatnost, da nas, ne daj Bože posmatraju komšije iz regiona i EU, pa i sveta, jer nam po pravilu žele samo zlo, skrivajući unutrašnjost poseda od pogleda spolja ili niske i prozirne ukoliko živimo pošteno i nemamo šta da skrivamo. 

Što se tiče dizajna, kao i u svemu drugom mi Srbi smo pobednici. 

Nekada se išlo od tarabe, preko pletene žice, drvene, betonske dok se vrlo često događa u želji da se istakne status i sklonost ka umetnosti na našim ogradama nađu najrazličitije figure ili statue. Labudovi, orlovi, i kao simbol najvišeg prestiža – lavovi. 

Međutim, kako je 21. vek i kako je civilizacija, a u skladu sa time umetnost i kultura, a ponajviše tehnika uznapredovala, Srbija je kao poznati lider u inovacijama ogradila glavni grad. Kako bismo pokazali svetu našu kreativnost, ali i ekonomsku moć, ogradili smo grad TRAKTORIMA u nadi da će svet shvatiti našu inovativnost, kreativnost i kako bismo poslali jasnu poruku da je naš glavni grad u privatnom posedu.

U čijem, ne znamo još tačno i nameće se pitanje da li su to Beograđani odlučili da ne dozvole sve gore navedeno, tačnije da li se štite od izlaska domaćih i ulazaka divljih životinja, ii nedozvoljenog pristupa komšija iz drugih gradova i beogradskih opština ili samo žele da zadrže intimu, za sada je nepoznato. 

U svakom slučaju, ne možemo, a da ne pohvalimo inovativnost, kreativnost i genijalnost kreatora ove ideje i da se nadamo da će maji gradovi sela krenuti da slede ovaj svetli primer pa predlažem da za manje gradove koristimo manje traktore, dok za sela možemo i motokultivatore.

- Reklama -

Podeli ovu vest!
2 Comments

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *