Najveću stopu poverenja kod medija u Srbiji uživaju televizije N1, kojoj veruje oko 52 odsto ispitanika i televizija Nova S kojoj veruje oko 47 odsto, podaci su godišnjeg istraživanja Rojters instituta za studije novinarstva Univerziteta Oksford.
Profesorka u penziji Snježana Milivojević danas je, na predstavljanju istraživanja u Evropskoj kući u Beogradu, ocenila da u Srbiji postoji „vrlo visok nivo polarizacije“, što je razlog da nijedan mediji ne prelazi prag od 50 odsto poverenja.
„Postoje tri grupe medija, oni koji imaju sve vrste vetra u leđa od strane javne vlasti, to su oni kojima je poverenje negde do 20 odsto, to su Pink, Informer, Hepi… Postoji jedna grupa medija koji uživaju poverenje, mediji u koje je nepoverenje između 30 i 40 odsto i tu je recimo RTS, Blic, Politika i onda mediji koji su između 40 i 50 posto (poverenja) to su samo kritički mediji, mediji koji su trenutno na udaru vlasti“, rekla je Milivojević.
Ona je dodala i da ovakvi rezultati pokazuju da „ljudi znaju šta je uloga medija“.
„Ljudi hoće medije koji su kritični ili koji obezbeđuju mogućnost da se javna vlast pozove na odgovornost ili pozove na dijalog, a ne da poverenjem nagrađuju medije koji su apologetski ili koji se smatraju glasnogovornicima vlasti. Druga stvar koju čini mi se ovo govori da ti mediji sa niskim poverenjem imaju više gledalaca nego što im veruju“, izjavila je Milivojević.
Govoreći o stanju medija u svetu, Milivojević je rekla da je oko 64 odsto ispitanika u ovom istraživanju koristi društvene mreže kao izvor vesti.
„Televizija i veb sajtovi su prilično izjednačeni što takođe može da bude blisko tvrdnji da mlada publika veb sajtove doživljava kao tradicionalne medije, više ne kao onlajn medije, ali ono što je meni u ovom kretanju zanimljivo je što je proces platformizacije mnogo sporiji u zapadnoj i severnoj Evropi, čak najsporiji u Evropi“, rekla je ona,
Milivojević je rekla i da to što se Evropa najsporije menja „može da se tumači kao konzervativniji ambijent“, ali da je njeno tumačenje to da mediji u Evropi „imaju veliku otpornost na izazove koji dolaze iz digitalnog sveta“.
„Te tranzicije na digitalni i platformski ambijent su mnogo veće u zemljama u kojima demokratija opada. Ja bih rekla da tu može da se vidi jasna veza između autokratizacije i odlaska publike na digitalne medije“, rekla je ona.


