DONIRAJ
Pravo u CENTAR
  • Vesti
    • Lazarevac
    • Društvo
      • Biznis
    • Zabava
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Sport
    • Svet
    • Kolumna
    • Izbor Redakcije
  • Centar za rast i razvoj
    Centar za rast i razvojPrikaži više
    La Žene pokreću peticiju: Da prostor ispred nekadašnjeg Kluba mladih postane Plato mladih

    Novoformirana inicijativa Centra za rast i razvoj La Žene pokreće svoju prvu…

    2 minuta čitanja
    Da li Lazarevcu treba nezavisan lokalni medij?

    Pravo u centar želi da čuje svoje čitaoce — ljude koji prate,…

    1 minuta čitanja
    Podržite rad koji Lazarevcu treba

    Udruženje Centar za rast i razvoj, portal Pravo u centar i Ženski…

    3 minuta čitanja
    Evropa reagovala na targetiranje novinarke, Gradska opština Lazarevac nije odgovorila ni na jedan dopis

    Evropski mehanizmi za zaštitu medijskih sloboda prepoznali su i evidentirali targetiranje novinarke…

    3 minuta čitanja
    Jasna Marković: Ženski centar je prostor za žene koje žele sigurniji, pravedniji i solidarniji Lazarevac

    U gradu u kojem su žene decenijama radile, organizovale, obrazovale, lečile, pomagale…

    12 minuta čitanja
  • REUC.euREUC.euREUC.eu
  • La Žene
  • Medijski projekti
  • Kontakt
    • UREĐIVAČKA POLITIKA, PRAVNE INFORMACIJE I USLOVI KORIŠĆENJA
Reading: Sukob savezne i državne vlasti u SAD-u: Intervju sa Šonom Barduom – Ovo je sukob koji oblikuje budućnost Amerike
Podeli
Font ResizerAa
Pravo u CENTARPravo u CENTAR
Pretraga...
  • Vesti
    • Lazarevac
    • Društvo
    • Zabava
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Sport
    • Svet
    • Kolumna
    • Izbor Redakcije
  • Centar za rast i razvoj
  • REUC.euREUC.euREUC.eu
  • La Žene
  • Medijski projekti
  • Kontakt
    • UREĐIVAČKA POLITIKA, PRAVNE INFORMACIJE I USLOVI KORIŠĆENJA
Zapratite nas
© Portal – Pravo u CENTAR – Powered by Tembrum
Početna » Sukob savezne i državne vlasti u SAD-u: Intervju sa Šonom Barduom – Ovo je sukob koji oblikuje budućnost Amerike
Izbor RedakcijePolitikaSvet

Sukob savezne i državne vlasti u SAD-u: Intervju sa Šonom Barduom – Ovo je sukob koji oblikuje budućnost Amerike

"Trenutne tenzije primoravaju SAD da pojačaju fokus na unutrašnje prioritete."

Saša Dobrijević
Poslednji put ažurirano: 16.06.2025. 21:28
Saša Dobrijević
Podeli
Foto: Canva.com
Podeli

Reklama

U poslednje vreme, tenzije između savezne i državne vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama postaju sve izraženije, dok eskalacija političkih i društvenih sukoba izaziva zabrinutost širom zemlje. Od imigracione politike do raspoređivanja vojnih trupa, odluke predsednika Donalda Trampa izazvale su široke proteste i produbile podelu između država koje se protive saveznim merama i onih koje ih podržavaju.

U ovom ekskluzivnom intervjuu, Šon Bardu, WCH Ambasador WHC-a ( We Care For Humanity – Mi brinemo za čovečanstvo), zagovornik ljudskih prava i doktor pravnih nauka deli svoje uvide o trenutnoj situaciji u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao stručnjak za imigraciju i društvene politike, Bardu analizira sukob između državne i savezne vlasti, razloge iza širenja protesta, reakcije administracije predsednika Trampa, kao i buduće posledice koje ova kriza može imati na unutrašnju i spoljnu politiku zemlje.

Kroz detaljnu diskusiju, osvetljavamo ključne izazove s kojima se Amerika suočava danas i istražujemo moguće pravce budućih dešavanja.

Šon Bardu, Ambasador WHC-a ( We Care For Humanity – Mi brinemo za čovečanstvo), zagovornik ljudskih prava i doktor pravnih nauka

Novinar: Kako se razvija sukob između savezne i državne vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama?

Šon Bardu: „Prvi put direktno vidim kako se sukob između saveznih i državnih vlasti dešava širom Sjedinjenih Američkih Država, posebno u pitanjima koja svakodnevno utiču na stvarne živote ljudi u američkoj populaciji. Postoji veoma jaka tenzija između državne i savezne vlasti jer se često ne slažu oko istih politika i procedura, posebno po pitanjima kao što su imigraciona politika, kontrola naoružanja i prava na abortus.

Mirnim protestom do promena: Da li su studenti ostvarili pobedu?
Zajedno za Univerzitet – Branko Vuksan ekskluzivno: Alumni pokret kao temelj podrške i solidarnosti
JKPK Lazarevac uklonio oštećeni transparent SNS-a
Stefan Birčević za „Pravo u centar“- „Vratio sam se kući da zatvorim krug, zbog porodice, sporta i dece ovog grada“

Administracija predsednika Trampa stavila je deportaciju imigranata kao jedan od svojih najviših prioriteta, što izaziva sukobe sa „sigurnim državama“ poput Masačusetsa, koje ograničavaju saradnju sa federalnim organima za imigraciju. Gradonačelnica Masačusetsa, Mišel Vu, javno je izjavila da u Masačusetsu postoje progresivne politike koje često izazivaju sukobe sa stavovima savezne vlasti. Što se tiče imigracije, ova država je preduzela mere za zaštitu nedokumentovanih imigranata putem sigurnosnih politika i omogućila im vozačke dozvole, bez obzira na imigracioni status—što federalna vlast kritikuje i smatra neprikladnim.

U drugom slučaju, u državi Vašington, glavni državni tužilac podneo je sudsku tužbu protiv šerifa koji je sarađivao sa saveznim imigracionim vlastima, tvrdeći da je time prekršio zakon države. Predsednik Tramp je bio veoma nezadovoljan ovom odlukom i izdao izvršne naredbe, preteći da će uskraćivati savezne fondove sigurnim jurisdikcijama i obećavajući zaštitu lokalnim policajcima koji sarađuju sa federalnim imigracionim vlastima.

Iako federalna vlast određuje imigracione zakone, države poput Masačusetsa se opiru, birajući kako, ili čak hoće li uopšte, pomoći u sprovođenju tih zakona. Ovaj sukob između savezne i državne vlasti postaje sve vidljiviji jer države jačaju svoj autoritet, kako bi odrazile vrednosti svojih građana, čak i kada to dovodi do sukoba sa Vašingtonom. To je osetljiva ali ključna karakteristika demokratije—dinamika koja obavezuje obe strane na odgovornost.

Novinar: Koji su faktori doprineli širenju protesta od Kalifornije do Teksasa i drugih država?

Šon Bardu: „Širenje protesta iz Kalifornije u Teksas i dalje proističe iz sistemskih nejednakosti, kontroverznih zakona i rastuće svesti o građanskim pravima. U oblasti imigracije, često vidim da protesti izbijaju kada države usvajaju agresivne politike koje nesrazmerno utiču na imigrantske zajednice i druge marginalizovane grupe.

Kalifornija je dugo bila centar aktivizma, posebno u oblasti radničkih prava i imigracione politike. Ali kada je Teksas usvojio zakon SB4, koji efektivno pretvara lokalnu policiju u imigracione agente, to je izazvalo nacionalnu reakciju. Zajednice u drugim državama videli su to kao opasan presedan, što je dovelo do solidarnosti i zahteva za pravdom.

U Njujorku, na primer, veliki protesti nisu se bavili samo imigracionom politikom, već su uključivali i šira pitanja ljudskih prava. Ljudi prepoznaju međusobnu povezanost ovih problema i bore se za politike koje poštuju ljudsko dostojanstvo i garantuju jednaku zaštitu svih građana.„

Novinar: Koje američke države su trenutno najugroženije i najverovatnije će doživeti nemire u narednim danima?

Šon Bardu: „Nekoliko američkih država trenutno doživljava povećane tenzije i smatraju se podložnima daljim nemirima u bliskoj budućnosti:

  1. Kalifornija – zbog imigracione politike, državnog suvereniteta i federalne intervencije. Protesti su izbili u Los Anđelesu nakon federalnih racija koje su dovele do masovnih deportacija.
  2. Minesota – političko nasilje i bezbednost javnih zvaničnika su glavni problemi. Politički motivisano ubistvo odnelo je život bivšeg predsednika Državne Skupštine Melise Hortman i njenog supruga, dok su senator Džon Hofman i njegova supruga ranjeni.
  3. Oregon & Vašington – glavni problem su anti-Trampovski protesti i građanska neposlušnost.
  4. Teksas – suočava se sa masovnim protestima i reakcijom države na nerede.
  5. Masačusets – protesti su povezani sa političkim aktivizmom i javnim demonstracijama, a Boston i Kembridž beleže značajne aktivnosti, često povezane sa studentskim pokretima i političkim demonstracijama.

Novinar: Kako administracija Donalda Trampa gleda na trenutnu situaciju koja se razvija u više država i kako procenjuje poteze državnih vlasti koje se protive federalnim merama?

Šon Bardu: „Pristup administracije predsednika Trampa prema federalizmu—posebno kada se države protive federalnim merama—karakteriše se strateškim, ali često konfrontirajućim stavom.

Jedan od najnovijih primera je debata oko međunarodnih studentskih viza, gde institucije poput Univerziteta Harvard ponovo ulaze u sukob sa federalnim vlastima. Harvard je javno kritikovao predložene restrikcije koje bi otežale studentima iz Globalnog Juga da dobiju ili obnove vize. Univerzitet je tvrdio da bi ovaj potez ugrozio akademsku slobodu i naštetio globalnom ugledu SAD-a kao obrazovnog centra.

U ovakvim slučajevima, federalna vlast često prikazuje otpor država i institucija kao narušavanje nacionalne bezbednosti ili ekonomskih prioriteta. U međuvremenu, državne vlade—posebno one sa progresivnim sklonostima—tvrde da brane interese svojih stanovnika.

Ono što sada vidimo nije samo nastavak starih sukoba, već intenziviranje borbe između centralizovane moći i lokalne autonomije. U oblasti imigracije, ovaj sukob utiče na mobilnost studenata, pristup uslugama, pa čak i na međunarodnu percepciju SAD-a kao nacije.„

Novinar: Kakav uticaj može imati ova unutrašnja kriza na unutrašnju politiku SAD-a, i kako bi situacija mogla uticati na spoljnu politiku i međunarodni ugled zemlje?

Šon Bardu: „Trenutne tenzije primoravaju SAD da pojačaju fokus na unutrašnje prioritete. U poslednje vreme vidimo povećane uvozne poreze, posebno u tehnološkom i automobilskom sektoru. Kompanije poput Apple-a i nekoliko proizvođača automobila nalaze se pod pritiskom da premeste više proizvodnje u SAD. Iako je cilj da se podstakne domaća proizvodnja, ova politika povećava troškove i narušava međunarodne trgovinske odnose.

Iz globalne perspektive, ova unutrašnja kriza šalje mešovite signale. SAD govori o otvorenosti, ali rastuće restrikcije—uključujući ograničenja u imigraciji i trgovini—navode neke međunarodne partnere da preispitaju svoj odnos sa SAD. Ako se ne pronađe bolja ravnoteža, američki globalni uticaj mogao bi da oslabi.„

Novinar: Koje konkretne korake planira administracija predsednika Trampa u odgovoru na eskalaciju nemira?

Šon Bardu: „Trenutno rukovodstvo povezano sa predsednikom Trampom sprovodi nekoliko ključnih mera, uglavnom fokusiranih na pojačanu imigracionu kontrolu, sprovođenje zakona i korišćenje federalnih i vojnih resursa.

U oblasti imigracije, predsednik Tramp je naložio proširenje imigracione kontrole i dao direktivu američkoj Imigracionoj i carinskoj službi (ICE) da pojača deportacije u gradovima pod upravom demokrata, kao što su Njujork, Los Anđeles i Čikago.

Takođe je sve češće slao federalne snage u države u kojima se prijavljuju veliki protesti, pozivajući se na nacionalnu bezbednost.

Osim toga, zapretio je uskraćivanjem pomoći državama koje odbijaju imigracione ili zakonodavne direktive. Predložio je i strože zakone u Kongresu, koji bi proširili predsednička ovlašćenja tokom „unutrašnjih nemira“, iako je izgled za usvajanje ovih zakona u podeljenom Kongresu neizvestan.

U suštini, administracija pojačava kontrolu i sprovođenje zakona, što može privremeno smiriti nemire, ali istovremeno produbljuje podele i jača otpor pojedinih država.„

Novinar: Hoće li administracija rasporediti još jedinica Nacionalne garde, i na kojem principu se donose odluke o njihovom razmeštanju?

Šon Bardu: „Da, administracija predsednika Trampa je već počela sa raspoređivanjem dodatnih jedinica Nacionalne garde u oblastima gde se dešavaju masovni protesti. Ovo se već dogodilo u gradovima poput Los Anđelesa, gde su nemiri izbili nakon federalne imigracione racije.

Metod kojim administracija predsednika Trampa odlučuje o raspoređivanju trupa često se bazira na percepciji pretnje za federalnu imovinu, službenike za sprovođenje zakona, ili nacionalni poredak, a ne isključivo na nivou nasilja.

Administracija često koristi savezne zakone poput „Title 10“ da opravda ove akcije, što omogućava zaobilaženje ovlašćenja državnih guvernera—što je trenutno izazvano na sudu. Ovakav pristup federalna vlast koristi kao pokazatelj moći, ali produbljuje pravne i političke sukobe između pojedinih država i Vašingtona.„

Novinar: Da li su demokratski i republikanski zakonodavci imali direktne razgovore o ovoj nacionalnoj krizi, i ako jesu—kakav je bio ishod?

Šon Bardu: Da, obe stranke su vodile opsežne razgovore, uglavnom o raspoređivanju vojnih trupa, imigracionim politikama, budžetskim pitanjima, kao i o rastućem političkom nasilju.

Najznačajniji primer bio je tragični napad u Minesoti, koji je odneo živote dvojice demokratskih državnih zakonodavaca, dok su druge osobe teško povređene. Ovaj događaj pokrenuo je retku dvostranačku reakciju, gde su se demokrate i republikanci ujedinili u osudi nasilja i pozvali na jaču zaštitu političara i smanjenje političke retorike.

Drugi važan događaj bio je sastanak guvernera Kalifornije Gavina Njusoma i predsednika Donalda Trampa, na kojem su diskutovali o pomoći za požare i vojnom prisustvu u Kaliforniji.

Kongres je takođe održao saslušanja, gde su obe strane tražile odgovore. Međutim, nema značajnih promena—razgovori su samo malo ograničili federalne akcije, ali nisu doneli stvarne, ujedinjene promene.„

Reklama

Preuzmite Pravo u CENTAR aplikaciju:

Podeli ovu vest!
Facebook Whatsapp Whatsapp LinkedIn Telegram Threads Email Kopiraj link Štampaj
Predhodni članak Studenti i zdravstveni radnici podnose krivičnu prijavu protiv Aleksandra Vučića
Sledeći članak (VIDEO) Drama u lazarevačkoj opštini: Stanari Treće mesne zajednice blokirali skupštinsku salu zbog naplate parkinga
Nema komentara

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Izbor redakcije

GO Lazarevac skoro dve godine ignoriše građane: ko je plaćen da informiše javnost?

U Gradskoj opštini Lazarevac postoje plaćena lica i službe zaduženi za komunikaciju sa građanima, medijima i javnošću. Ipak, građani gotovo…

Autor:
Maria Popović
2 minuta čitanja
Boba Šundić na putu ka Gazi: borba koju je delio sa Viktorijom traje i danas

Boba Šundić danas je negde na moru, na putu ka Gazi. Ali…

5 minuta čitanja
Zahvalnost za podršku i tačka na hajku: sada neka institucije rade svoj posao

Poruke podrške koje su tokom jučerašnjeg dana stizale redakciji portala Pravo u…

2 minuta čitanja

Novinari

Maria Popović 550 Članci
Avatar photo Urednica
Tamara Cvetković 517 Članci
Avatar photo

Reklama


There is no ads to display, Please add some

Pročitajte još

Politika

Zvaničan odgovor tužilaštva: Protiv Siniše Malog 16 krivičnih prijava od 2016, predmet o školarinama – strogo poverljiv

Narodna poslanica i profesorka Jelena Jerinić objavila je na svom Iks profilu da se predmet u vezi sa školarinama za…

5 minuta čitanja
AI GeneratedIzbor RedakcijeLazarevacMedijski projektiRegion & SvetŠumadijaUncategorized

Direktan pristup poslovnoj publici: Zašto da se oglasite na portalu „Pravo u centar“ ?

Ponuda za postavljanje banera na portalu „Pravo u centar“ – Ciljajte poslovnu publiku i podržite zajednicu Portal „Pravo u centar“…

2 minuta čitanja
Politika

Brnabić: Borimo se protiv autonomaša i separatista sa jedne i anarho-komunista sa druge strane

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da se vlasti s jedne strane bore protiv "autonomaša i separatista", a…

1 minuta čitanja
Foto: Beta.rs
Politika

Vučić: Država ne planira da se odrekne većinskog vlasništva u Namenskoj, iako ima više ponuda

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da država nema nameru da prodaje većinsko vlasništvo u fabrici "Milan Blagojević -…

2 minuta čitanja
Pravo u CENTAR

© Portal – Pravo u CENTAR – Powered by Tembrum

Welcome Back!

Sign in to your account

Username or Email Address
Password

Izgubljena lozinka