Odgovori koje smo dobili na društvenim mrežama bili su raznoliki, ali su se kroz veliki broj komentara ponavljale iste teme – infrastruktura, zdravstvo, voda, vazduh, saobraćaj, cene, plate, ulaganja, stanje grada i odnos Lazarevca prema Beogradu i okolnim opštinama.
- „Kakvo bogatstvo kada smo ogoleli“
- Voda i vazduh kao pitanje koje građani posebno izdvajaju
- „Da smo najbogatija opština, gde su rezultati?“
- Autobuska stanica, putevi i saobraćaj – svakodnevni pokazatelji
- Zdravstvo: „Za svako pitanje ide se u Beograd“
- Plate i cene: „Kao da živimo u Nemačkoj“
- Kolubara – izvor bogatstva ili propuštena razvojna šansa?
- „Lazarevac je svoju šansu propustio“
- Od uređenog centra do „grada kladionica“
- Da li je bogatstvo opštine isto što i bogatstvo građana?
- Šta su nam građani zapravo odgovorili?
Komentari sa društvenih mreža predstavljaju stavove korisnika koji su učestvovali u diskusiji i ne predstavljaju reprezentativno istraživanje javnog mnjenja.
„Kakvo bogatstvo kada smo ogoleli“
Jedan deo građana pitanje bogatstva Lazarevca posmatra kroz kvalitet svakodnevnog života.
U komentarima se navode problemi sa infrastrukturom, putevima, javnim prostorima, zdravstvenom zaštitom i komunalnim uslugama.
„Nema prihoda, nema infrastrukture, čistoća grada na nezavidnom nivou“, navodi se u jednom od komentara.
Drugi građani kao pokazatelj navode stanje javnih objekata i prostora, uz ocenu da se potencijal koji Lazarevac ima ne vidi dovoljno u samom gradu.
Voda i vazduh kao pitanje koje građani posebno izdvajaju
Među komentarima se više puta pojavljuju kvalitet vazduha i problemi sa vodom.
Jedan od građana naveo je da u Velikim Crljenima, prema njegovom iskustvu, nestaje vode i da ona nije za piće, dok drugi kao jedan od glavnih problema navode zagađenje vazduha.
Tema zagađenja posebno se vezuje za činjenicu da je Lazarevac područje u kojem decenijama postoji intenzivna rudarska i energetska industrija.
Za deo građana upravo je pitanje životne sredine jedan od ključnih odgovora na pitanje koliko se bogatstvo područja zaista pretvara u kvalitet života.
„Da smo najbogatija opština, gde su rezultati?“
U komentarima se često pojavljuje poređenje između ekonomskog potencijala Lazarevca i izgleda samog grada.
Građani podsećaju na dugogodišnju eksploataciju uglja i značaj Kolubarskog basena, ali istovremeno navode da se taj potencijal, po njihovom mišljenju, ne vidi dovoljno kroz razvoj lokalne infrastrukture.
Jedna od komentatorki navodi da se, kako se kop pomera, razvijalo i područje oko kopa, ali da je sam Lazarevac „najmanje napredovao“.
U istom komentaru pominju se putevi, redovi, cene i plate, uz zaključak da se potencijal opštine nije dovoljno iskoristio.
Autobuska stanica, putevi i saobraćaj – svakodnevni pokazatelji
Jedna od tema koja se posebno izdvojila jeste saobraćajna infrastruktura.
Autobuska stanica u Lazarevcu više puta se pojavljuje u komentarima kao primer onoga što građani vide kao nedovoljno uređen javni prostor.
Pominju se i putevi, prekopani trotoari, rupe, saobraćajne veze i činjenica da okolna mesta, prema pojedinim komentarima, imaju bolje veze sa auto-putem.
„Sva okolna sela imaju izlaz na auto-put, a Lazarevac nema“, navodi se u jednom od komentara.
Drugi korisnik ironično poručuje da je jedan od „najboljih pokazatelja“ upravo autobuska stanica.
Zdravstvo: „Za svako pitanje ide se u Beograd“
Veliki broj komentara odnosi se i na zdravstvenu zaštitu.
Građani navode probleme sa dostupnošću pojedinih zdravstvenih usluga i odlascima u Beograd zbog pregleda i lečenja.
U jednom komentaru navodi se da se za zdravstvenu pomoć često odlazi u Beograd, dok drugi građani porede stanje lokalnog doma zdravlja sa ulaganjima u zdravstvene ustanove u drugim delovima Beograda.
Pojedini komentari posebno izdvajaju potrebu za jačanjem zdravstvenih kapaciteta u samom Lazarevcu.
Plate i cene: „Kao da živimo u Nemačkoj“
Za deo građana pokazatelj standarda nisu samo javne investicije, već i ono što ostaje u kućnom budžetu.
U komentarima se navode visoke cene, plate, krediti i svakodnevni troškovi.
Jedan korisnik navodi da je Lazarevac po cenama skuplji od Beograda, dok drugi ironično poredi cene u gradu sa životnim standardom u Nemačkoj.
Pominju se i situacije u kojima građani pozajmljuju novac do naredne plate, što pojedini komentatori koriste kao argument da visoke zarade u pojedinim sektorima ne znače automatski visok životni standard svih stanovnika.
Kolubara – izvor bogatstva ili propuštena razvojna šansa?
Kolubara je očekivano bila jedna od centralnih tema komentara.
Građani je vide kao najvažniji privredni potencijal ovog kraja, ali se razlikuju u tome kako ocenjuju njegov uticaj na život u Lazarevcu.
Dok jedni ukazuju na plate i ekonomski značaj kompanije, drugi pitaju gde se vidi korist od tog bogatstva u infrastrukturi, zdravstvu i kvalitetu života.
U jednom od komentara čak se navodi da se u Kolubari „sve manje radi“, dok se drugi fokusiraju na činjenicu da su rudarska proizvodnja i eksploatacija uglja decenijama obeležili razvoj čitavog kraja.
„Lazarevac je svoju šansu propustio“
Deo komentara otišao je i korak dalje – građani su govorili o tome da je Lazarevac, prema njihovom mišljenju, imao mogućnost da postane znatno razvijeniji grad.
Pominju se Beograd, Valjevo, Ub, Obrenovac, ali i poređenja sa većim evropskim gradovima.
Jedan komentar navodi da je Lazarevac mogao da bude „kao Frankfurt ili bolje razvijen, moderan grad“.
Drugi građanin smatra da je razvoj otišao u drugom pravcu i da se novac i investicije prelivaju van lokalne sredine.
Od uređenog centra do „grada kladionica“
U komentarima se često pominju i izgled grada, javni prostori i način na koji se Lazarevac menja.
Građani navode nedostatak zelenila, stanje gradskog parka, smeće, trotoare, fasade i druge elemente urbanog života.
Jedan od komentara posebno izdvaja gradski park, dok se u drugim porukama navode kladionice i kafići kao dominantni sadržaji.
Istovremeno, deo komentara ukazuje i na to da postoje uređeni delovi grada i da slika nije svuda ista.
Da li je bogatstvo opštine isto što i bogatstvo građana?
Upravo se oko toga i lome odgovori koje smo dobili.
Za jedne, bogatstvo Lazarevca meri se ekonomskim potencijalom Kolubare, industrijom i prihodima koje područje generiše.
Za druge, bogat grad znači nešto sasvim drugo – dobar put, čistu vodu, kvalitetan vazduh, dostupnog lekara, uređene ulice, javni prevoz, parkove, sadržaje za mlade i standard od kojeg može normalno da se živi.
A upravo se tu, sudeći prema komentarima koje smo dobili, nalazi najveća razlika između slike Lazarevca kao ekonomski značajne sredine i slike grada kakvu deo njegovih stanovnika vidi svakog dana.
Šta su nam građani zapravo odgovorili?
Na pitanje o tome kako prepoznati bogatstvo i razvijenost Lazarevca, građani su ponudili različite odgovore, ali su se neke teme stalno vraćale:
voda, vazduh, zdravstvo, putevi, autobuska stanica, cene, plate, Kolubara, ulaganja i izgled grada.
Neki su odgovarali ozbiljno, neki kroz ironiju i humor, a bilo je i komentara koji su otišli u političke optužbe i uvrede.
Ali kada se svi komentari pogledaju zajedno, jedna poruka se jasno izdvaja:
Građani bogatstvo ne mere samo novcem koji se u Lazarevcu stvara, već pre svega onim što od tog bogatstva vide u sopstvenom gradu i svakodnevnom životu.
I zato pitanje ostaje otvoreno:
Da li se ekonomsko bogatstvo Lazarevca dovoljno vidi u kvalitetu života njegovih građana?


