- Više od 100 meštana već sahranjeno na Crnim Međama
- Na starom groblju popisano 2.009 grobnih mesta
- Jedna porodica, dva groblja
- Zakup trajno besplatan, održavanje deset godina
- Jagoda Lukić više od 300 dana čeka odgovor
- Groblje zaraslo, održavanje neophodno
- Ispod zemlje možda još starija istorija
- Ko će preuzeti odgovornost?
Kada se govori o preseljenju Medoševca zbog širenja površinskog kopa, najčešće se govori o kućama, zemljištu i naknadama. Međutim, preseljenje ovog sela podrazumeva i izmeštanje groblja, mesta na kojem počiva istorija porodica i čitavog sela.
Predstavnici Saveta Mesne zajednice Medoševac navode da je zbog napredovanja rudarskih radova doneta odluka o zabrani daljeg sahranjivanja na postojećem groblju. Istovremeno, za meštane je određen namenski prostor na groblju „Lazarevac 2“ na Crnim Međama.
Na desnoj strani groblja na Crnim Međama izdvojeno je pet parcela na kojima bi trebalo da se sahranjuju stanovnici Medoševca, sve dok ne bude sprovedeno konačno izmeštanje starog groblja.
Više od 100 meštana već sahranjeno na Crnim Međama
Preseljenje Medoševca pominje se još od 2008. godine, kada je, prema rečima sagovornika, bilo planirano da čitav proces bude završen do 2015. godine. Kako bi izbegli da svoje pokojne premeštaju dva puta, pojedini meštani su još 2009. počeli da sahranjuju članove porodica na Crnim Međama.
Prema proceni predstavnika Mesne zajednice, na toj lokaciji je tokom poslednjih 14 do 15 godina sahranjeno između 117 i 130 stanovnika Medoševca. Sagovornik napominje da broj nije konačan, ali da je sigurno reč o više od 100 ljudi.
Problem je što prostor nije uređen kao posebna i zaokružena celina namenjena isključivo Medoševcu. Na istim parcelama sahranjivani su i stanovnici okolnih sela, prvenstveno Zeoka i Burova. Prema navodima predstavnika MZ, postoji između 20 i 30 takvih slučajeva.
Na starom groblju popisano 2.009 grobnih mesta
Na groblju u Medoševcu popisano je 2.009 grobnih mesta, sa imenima i prezimenima sahranjenih.
Sporazumom iz 2022. godine bilo je predviđeno formiranje dva tela, Odbora za preseljenje sela i Odbora za preseljenje groblja.
Odbor za preseljenje groblja čine po dva predstavnika RB „Kolubara“, GO Lazarevac i Mesne zajednice Medoševac. Njegov zadatak je da koordinira postupak i pripremi sve uslove za izmeštanje groblja.
Međutim, prema poslednjem zapisniku na koji se pozivaju predstavnici MZ, rad na preseljenju je potpuno blokiran. Iako bi groblje trebalo da bude pripremljeno za izmeštanje okvirno do 2031. ili 2032. godine, četiri godine nakon potpisivanja sporazuma nema vidljivog napretka.
Kao jedan od razloga navodi se nedostatak novca na nivou Grada Beograda, dok, prema rečima sagovornika, u RB „Kolubara“ postoji spremnost da se postupak nastavi.

Jedna porodica, dva groblja
Zabrana sahranjivanja na starom groblju nije samo administrativna odluka. Ona je porodice iz Medoševca podelila između dve lokacije.
Na starom groblju ostali su sahranjeni supružnici, roditelji i drugi članovi porodica, dok se sahranjivanje njihovih najbližih sada obavlja na Crnim Međama. Tako su pojedini bračni parovi, posle zajednički provedenog života, ostali razdvojeni između dva groblja.
Porodice čekaju konačno izmeštanje kako bi njihovi najbliži ponovo bili zajedno u porodičnim grobnicama. Niko, međutim, ne može pouzdano da im kaže kada će se to dogoditi.
Zakup trajno besplatan, održavanje deset godina
Pre sporazuma iz 2022. godine meštani koji su sahranjivali članove porodica na Crnim Međama sami su plaćali zakup grobnog mesta, održavanje i druge troškove.
Prema navodima predstavnika Mesne zajednice, nakon potpisivanja sporazuma obavezu pokrivanja troškova preuzela je RB „Kolubara“. Održavanje bi trebalo da bude finansirano deset godina, dok bi zakup grobnih mesta za stanovnike Medoševca trebalo da ostane trajno besplatan.
Određeni deo groblja na Crnim Međama trebalo bi da predstavlja posebnu celinu namenjenu preseljenju čitavog groblja iz Medoševca i očuvanju kulturnog i porodičnog nasleđa sela.
Predloženo je i podizanje spomenika, kao i izrada monografije groblja u kojoj bi bili sačuvani podaci o sahranjenima i istoriji Medoševca.
Jer kada nestanu kuće, ulice i poznati predeli, imena na spomenicima ostaju jedan od poslednjih dokaza da je na tom mestu postojalo selo i da su u njemu generacije ljudi živele.
Jagoda Lukić više od 300 dana čeka odgovor
Posebno potresan je slučaj 89-godišnje Jagode Lukić, koja je pre približno 15 godina na groblju u Medoševcu izgradila porodičnu grobnicu za sebe i svog sina.
Prema tvrdnjama sagovornika, u njenu izgradnju uložila je oko 15.000 evra. Nakon zabrane sahranjivanja, grobnicu koju je sama obezbedila više ne može da koristi.
Članovi Odbora su na Crnim Međama obeležili mesto na kojem bi trebalo da bude izgrađena odgovarajuća zamenska grobnica. Ipak, više od 300 dana nije utvrđeno ko je nadležan da organizuje radove.
Predstavnici MZ navode da je poslato pet urgencija i da je ovo pitanje pokretano na svakom sastanku. Prema njihovim rečima, RB „Kolubara“ je spremna da plati izgradnju, ali još nije određeno ko bi posao trebalo da izvede. Jagoda Lukić je ponudila i svog majstora, ali rešenja i dalje nema.
Ona, kako kažu u Mesnoj zajednici, gotovo svake nedelje zove i postavlja isto pitanje – gde će biti njeno mesto?
Predstavnik MZ ovakav odnos institucija ocenjuje kao nehuman i navodi da će, ukoliko problem ne bude rešen, razmotriti obraćanje Ustavnom sudu.
Groblje zaraslo, održavanje neophodno
Iako je sahranjivanje zabranjeno, staro groblje u Medoševcu i dalje postoji i mora se održavati sve do konačnog preseljenja.
Meštani upozoravaju da je prostor zarastao i nedovoljno uređen. Kako se groblje izmešta zbog potreba napredovanja rudarskih radova, očekuju da RB „Kolubara“ preuzme odgovornost za njegovo održavanje do završetka čitavog postupka.
Ispod zemlje možda još starija istorija
U neposrednoj blizini groblja nalazi se i arheološki lokalitet poznat kao „Crkvine“. Prema navodima predstavnika Mesne zajednice, na tom prostoru mogli bi da se nalaze ostaci stare crkve i spomenika, možda stari oko 300 godina ili više.
Mesna zajednica pokušavala je da pokrene istraživanje u saradnji sa nadležnim zavodom za zaštitu spomenika, ali se zbog brojnih drugih problema nije daleko odmaklo.
Pre preseljenja groblja potrebno je utvrditi šta se na lokalitetu nalazi, zaštititi eventualne ostatke i odrediti na koji način će biti sačuvani.
Ko će preuzeti odgovornost?
Preseljenje groblja nije samo tehnički posao. Nije dovoljno odrediti parcele, popisati grobna mesta i doneti odluku o zabrani sahranjivanja.
Potrebno je sačuvati porodične celine, obezbediti dostojanstven postupak preseljenja, istražiti arheološki lokalitet, urediti novi prostor i ljudima jasno reći kada će i na koji način sve biti završeno.
U Medoševcu su trenutno mrtvi podeljeni između dva groblja, dok živi čekaju da se institucije dogovore ko je za šta nadležan.
A vreme prolazi. Za Jagodu Lukić, koja u desetoj deceniji života svake nedelje traži odgovor na jedno isto pitanje, ono ne prolazi administrativnom brzinom.


