Izvor: REUC digitalni magazin
Brisel, 29. jun 2025 — Zastava Evropske unije, prepoznatljiva po dvanaest zlatnih zvezda na plavoj pozadini, danas obeležava četiri decenije od kada je usvojena kao zvanični simbol evropskih zajednica. Ovaj emblem, koji je s vremenom prerastao u univerzalni znak jedinstva, solidarnosti i mira, danas ima značenje koje daleko prevazilazi granice same Unije.
Zastava je prvi put predstavljena 1955. godine kao simbol Saveta Evrope — organizacije osnovane nakon Drugog svetskog rata sa ciljem da promoviše ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. U potrazi za vizuelnim identitetom koji bi ujedinio kontinent, Savet je izabrao dizajn koji je odražavao neutralnost, jednostavnost i bezvremenost.
Suprotno čestoj zabludi, broj zvezda ne označava broj država članica. Broj 12 simbolizuje savršenu celinu i stabilnost, dok krug u kojem su raspoređene zvezde predstavlja jedinstvo i harmoniju. Ova simbolika ostaje nepromenjena bez obzira na proširenje Unije.
Evropski parlament je 1983. godine predložio da se zastava Saveta Evrope usvoji kao simbol tadašnjih Evropskih zajednica. Konačnu saglasnost dao je Evropski savet u junu 1985. godine, čime je zastava postala zvanični vizuelni identitet evropskog projekta koji će kasnije evoluirati u današnju Evropsku uniju.
Tokom proteklih 40 godina, zastava EU postala je mnogo više od institucionalnog znaka. Postala je simbol borbe za slobodu, dostojanstvo, jednakost i ljudska prava. Viđena je na protestima u Ukrajini, Gruziji i drugim zemljama koje teže evropskim vrednostima, kao znak nade i pripadnosti širem demokratskom prostoru.
Politička realnost 2025: Unija pod pritiskom unutrašnjih podela i spoljnopolitičkih izazova
Iako simboli poput zastave i himne (Oda radosti) i dalje bude osećaj zajedništva, politička stvarnost u EU danas je daleko složenija. Evropski parlament je duboko podeljen, posebno nakon što je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odlučila da povuče zakon protiv „greenwashinga“, što je izazvalo oštre reakcije socijalista i liberala koji su je prethodno podržavali.
Ova odluka je dodatno narušila krhku ravnotežu među proevropskim snagama, dok Evropska narodna partija (EPP), iz koje dolazi fon der Lajen, sve češće sarađuje sa konzervativnim i desničarskim grupacijama, uključujući i saveznike Viktora Orbána i Marine Le Pen. Time se dovodi u pitanje kontinuitet evropske zelene agende, ali i poverenje u institucionalnu stabilnost.
Proširenje EU: Između političke volje i geopolitičke realnosti
U isto vreme, proces proširenja Unije suočava se s brojnim izazovima. Iako su Ukrajina, Moldavija i Gruzija formalno dobile status kandidata, a Srbija, Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija već godinama pregovaraju, napredak je spor i neujednačen. Pitanja vladavine prava, korupcije i političke polarizacije i dalje predstavljaju prepreke, dok pojedine članice EU izražavaju skepticizam prema daljem proširenju bez prethodne unutrašnje reforme.
Poverenje građana: Simboli opstaju, ali osećaj pripadnosti varira
Prema poslednjem istraživanju Eurobarometra, 52% građana EU izražava poverenje u Evropsku komisiju, što je najviši nivo od 2007. godine. Ipak, istovremeno, 18% građana ima negativnu sliku o EU, a poverenje u institucije varira u zavisnosti od zemlje, političkog konteksta i generacijskih razlika. Posebno je izražen jaz između očekivanja mladih i sposobnosti institucija da odgovore na izazove poput klimatskih promena, digitalne tranzicije i socijalne pravde.
Zaključak: Zastava kao podsetnik i izazov
Dok zastava EU i dalje simbolizuje ideale zajedništva, solidarnosti i mira, njena 40. godišnjica dolazi u trenutku kada se ti ideali nalaze na ozbiljnom testu. Unutrašnje podele, spoljnopolitičke tenzije, izazovi proširenja i erozija poverenja zahtevaju ne samo institucionalne odgovore, već i obnovu političke volje da se evropski projekat redefiniše i osnaži.
U vremenu kada simboli ostaju, ali se značenja preispituju, zastava EU ostaje i poziv na odgovornost — da se ono što ona predstavlja ne podrazumeva, već svakodnevno potvrđuje.