Ministarstvo odbrane Japana planira da za budžet za odbranu u 2027. godini zatraži 8,9 biliona jena, što je novi istorijski rekord, a konačna cifra bi mogla da dostigne čak 10 biliona.
Novo povećanje budžeta za odbranu otkriva, kako prenosi Kineska medijska grupa (CMG), ambicije japanskih političara da zaobiđu ograničenja iz mirovnog ustava i ponovo pokrenu „novi tip militarizma“, nakon godišnjice pada dve atomske bombe – na Hirošimu i Nagasaki.
Budžet za odbranu Japana u poslednjih nekoliko godina ubrzano raste, a ukoliko za fiskalnu 2027. godinu bude usvojen, to će biti 15. godina uzastopnog rasta.
Prema izveštajima japanskih medija, ova budžetska izdvajanja biće fokusirana u tri pravca: opremanje presretačkim dronovima i kreiranje protivvazdušne mreže uz pomoć moćnih lasera i mikrotalasne tehnologije, uvođenje veštačke inteligencije u komandni sistem Snaga za samoodbranu, koristeći analizu velikih podataka za brže donošenje odluka i dalje raspoređivanje dalekometnih raketa sa sposobnošću „napada na neprijateljske baze“.
Pored toga, Ministarstvo odbrane Japana osnovaće novu „Službu za međunarodnu politiku“, koja će biti zadužena za spoljnu odbrambenu saradnju, a razmatra se i osnivanje nezavisnog administrativnog tela za promovisanje izvoza odbrambene opreme.
Veliki budžet nije namenjen pasivnoj odbrani, već šalje, kako se navodi, opasan signal o aktivnom napadu i planira se „kompletna nadogradnja“ ofanzivnog naoružanja, što znači da je Japan prešao granicu uspostavljenu mirovnim ustavom i da se ubrzano pretvara u „državu koja može da ratuje“.
Japanski „novi militarizam“ je spreman za akciju, a to je kocka sa budućnošću više od sto miliona Japanaca i ozbiljna pretnja regionalnom miru i stabilnosti, piše CMG.
Pojedini japanski mediji kritikuju porat budžeta za odbranu, a građani negoduju protiv kursa Vlade premijerke Sanae Takaiči o povećanju vojske i izmeni ustava.
Od početka ove godine, Kina je pojačala kontrolu izvoza robe dvostruke namene prema Japanu, stavljajući desetine japanskih vojno-industrijskih subjekata na liste kontrolisanog izvoza i liste za praćenje, sa ciljem da se zaustave japanske namere za remilitarizaciju i težnje ka nuklearnom naoružanju.
Rusija kritikuje Japan zbog ubrzanja remilitarizacije, što narušava regionalnu i globalnu bezbednosnu situaciju.
Severna Koreja upozorava da bi, ukoliko Japan stekne sposobnost preventivnog napada, ljudi mogli ponovo doživeti tragediju i katastrofu.
Na obeležavanju 81. godišnjice od bacanja atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, „zvono mira“ je takođe upozorenje japanskoj vladi: ukoliko budu ignorisali istorijske lekcije, uporno težili vojnoj ekspanziji i zanemarivali brige suseda, ogromna današnja izdvajanja za odbranu ponovo će Japan povući u ponor.


