„Kada smo mi trepeli Gretu Tunberg, možete i vi Ilona Maska“ – potpredsednik USA ostavio publiku bez teksta

Saša Dobrijević
9 minuta čitanja
- Reklama -

U Minhenu na trodnevnoj konferenciji gde je glavna tema diskusija međunarodna bezbednost jedna od prvih govornika bila je Ursula fon der Lajen. Ona je istakla da su pandemija, rat u Ukrajini i energetska kriza punog obima bili su brutalni periodi za sve nas, ali da su u Evropi pokazali da kada usvojimo mentalitet hitnosti, postajemo sila koja može pomerati planine. Od vakcina do nepokolebljive podrške Ukrajini ili energetske sigurnosti, Evropa je pokazala da može savladati trenutak, ističe fon der Lajen.

Ona je dodala da se u prvih 100 dana nove Komisije ton i brzina koje namerava da postavi za ceo mandat. pojačava konkurentnost i odbrana. Dodala je da se omogućavaju inovacije za veštačku inteligenciju. Izjavila je i sledeće:

„Imamo iskustvo skoro tri godine užasnog ruskog rata u Ukrajini, praktično na našim granicama, i to je samo jedan od izazova koje vidimo, tako da je apsolutno jasno. To je mentalitet hitnosti koji sam tražila da razvijemo i zato moramo da pojačamo odbranu. Predugo smo, mislim na poslednje dve decenije, nekako odbranu i sigurnost prepustili stranim uticajima ili nedovoljno ulagali u to, a sada vidimo da postoji ogroman jaz koji moramo da zatvorimo i zato mi, zajedno kao Evropljani, moramo da se pojačamo i da napravimo ove investicije jer je to za našu sigurnost da to radimo i gde je to potrebno.“

Korona virus je došao iz laboratorije iz Kine

Nakon njenog obraćanja prisutnim delegacijama iz celog sveta obratio se potpredsednik Amerike Džejms Dejvid Vens koji je oštro izneo svoje stvaove o demokratiji, što je kod publike izazvalo čuđenje i ćutanje u hali. Publika je u pauzama njegovog bila nema. Čulo se samo par osoba kako apludiraju dok su se ostali zgledali začuđeni zbog oštrih reči Amerikanca. Između ostalog je potvrdio da je korona virus došao iz laboratorije u Kini.“

„Sloboda govora, bojim se, je u povlačenju, a u interesu komedije, moji prijatelji, ali i u interesu istine, moram priznati da su ponekad najglasniji zagovornici cenzure dolazili ne iz Evrope, već iz moje zemlje, gde je prethodna administracija pretila i maltretirala kompanije društvenih mreža da cenzurišu tzv. dezinformacije. Dezinformacije kao, na primer, ideja da je koronavirus verovatno procurio iz laboratorije u Kini. Naša sopstvena vlada je ohrabrivala privatne kompanije da ućutkaju ljude koji su se usudili da izgovore ono što se ispostavilo kao očigledna istina. Danas ovde dolazim ne samo sa opažanjem, već i sa ponudom, i baš kao što je Bajdenova administracija očajnički pokušavala da ućutka ljude zbog iznošenja mišljenja, tako će Trampova administracija raditi upravo suprotno, i nadam se da možemo raditi zajedno na tome.“ – oštro je izneo potpredednik Amerike.

Migracije kao problem velikih sila

U trenutku kada se Nemačka suočava sa velikim političkim krizama, masovnim protestima na ulicama zbog rasta takozvane ekstremističke partije AfD koju je podržao i Ilon Mas, potpredsednik SAD-a je izneo u svom govoru i problem migracija. Samo dan pred početak konferencije u Minhenu se dogodio teroristički napad kada je Afganistanac kolima uleteo među radnike koji su izašli na proteste sindikata Ver.di.

„Slažemo se ili ne, verujem da danas nema ničega hitnijeg od masovne migracije. Skoro 1 od 5 ljudi koji žive u ovoj zemlji došli su iz inostranstva, što je naravno svevremenski rekord. Sličan broj je, usput rečeno, u Sjedinjenim Američkim Državama, takođe svevremenski rekord. Broj imigranata koji su ušli u EU iz zemalja van EU udvostručio se između 2021. i 2022. godine, i naravno, od tada je mnogo porastao. Znamo da se situacija nije materijalizovala u vakuumu, već je rezultat niza svesnih odluka koje su doneli političari širom kontinenta i širom sveta tokom decenije. Juče smo u ovom gradu videli užase koje su te odluke donele, i naravno, ne mogu da ne mislim na strašne žrtve koje su imali prelepi zimski dan u Minhenu uništen. Naše misli i molitve su sa njima i ostaće sa njima. Ali zašto se to uopšte dogodilo? To je užasna priča, ali ona koju smo previše puta čuli u Evropi i nažalost, previše puta u Sjedinjenim Državama. Azilant, često mladić u srednjim dvadesetim godinama, već poznat policiji, zaleti se autom u masu i uništi zajednicu. Koliko puta moramo da pretrpimo ove užasne neuspehe pre nego što promenimo kurs i usmerimo našu zajedničku civilizaciju u novom pravcu?“ istakao je Vens.

Publika nije odobravala njegove reči, već ljutito ili zbunjeno posmatrala Amerikanca na bini.

Ignorisanje volje naroda i slobode medija

Međutim potpredsednik SAD-a je nastavio istom dijalektikom da oštro prekoreva odluke prethodnika, ali i Evropske unije smatrajući da vlasti ignorišu volju naroda.

„Suprotno onome što možda čujete par planina dalje u Davosu, građani svih naših nacija ne smatraju sebe obrazovanim životinjama ili međusobno zamenjivim zupčanicima globalne ekonomije, i nije iznenađujuće da ne žele da budu premeštani ili da ih njihovi lideri stalno ignorišu. Posao demokratije je da rešava ova velika pitanja na izborima. Verujem da ignorisanje ljudi, ignorisanje njihovih zabrinutosti ili, još gore, zatvaranje medija, zatvaranje izbora ili isključivanje ljudi iz političkog procesa ne štiti ništa. Zapravo, to je najsigurniji način da se uništi demokratija. Govoriti i izražavati mišljenja nije mešanje u izbore, čak i kada ljudi izražavaju stavove izvan vaše zemlje i čak i kada su ti ljudi veoma uticajni. Verujte mi, kažem ovo sa humorom, ako američka demokratija može preživeti 10 godina Greta Tunberg opominjanja, možete i vi preživeti nekoliko meseci Ilona Maska. Ali ono što nijedna demokratija – američka, nemačka ili evropska – neće preživeti je reći milionima glasača da su njihova mišljenja i zabrinutosti, njihovi snovi i molbe za pomoć nevažeći ili nedostojni razmatranja. Demokratija počiva na svetom principu da glas naroda ima vrednost.“ – zaključio je Vens i otišao sa bine dok je samo nekoliko osoba apludiralo u punoj hali na konferenciji u Minhenu.

Kina se drži demokratskih vrednosti

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji, na svom obraćanju držao se poziva na mir i njegove važnosti u budućnosti.

„Kina će sigurno biti faktor stabilnosti u ovom multipolarnom sistemu i težiti da bude postojana konstruktivna snaga u svetu koji se menja. Prvo, važno je zagovarati jednak tretman. Rivalstvo između velikih sila je donelo katastrofu čovečanstvu, što dokazuju lekcije iz dva svetska rata u ne tako davnoj prošlosti. Bilo da je reč o kolonijalnom sistemu ili strukturi jezgra i periferije, nejednaki poredci su osuđeni na propast. Nezavisnost i autonomija se traže širom sveta, a demokratija u međunarodnim odnosima je nezaustavljiv trend. Jednaka prava, jednake mogućnosti i jednaka pravila treba da postanu osnovni principi multipolarnog sveta.“ – izneo je ministar spoljih poslova Kine.

Minhenske bezbednosne konferencije (MSC) vođene su kroz pet programskih oblasti: Odbrana, Globalni poredak, Ljudska bezbednost, Održivost i Tehnologija. Ovi programi obrađuju kako konvencionalna pitanja, tako i nove bezbednosne zabrinutosti i nude intelektualnu osnovu za sve naše događaje i publikacije. Za sve pet programskih oblasti, MSC radi sa renomiranim partnerima iz celog sveta.

- Reklama -

Podeli ovu vest!
Ostavite komentar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *