Stručnjaci upozoravaju na opasnosti medijskog gaslajtinga

Saša Dobrijević
7 minuta čitanja
- Reklama -

Izvrtanje očiglednih činjenica i psihološko sluđivanje publike

„Gaslajting ili sluđivanje je oblik psihološke manipulacije koja nastoji da poseje seme sumnje u nečiji um, terajući ih da preispitaju sopstvenu stvarnost, pamćenje ili uverenja. Gaslajter ( manipulator ) ima za cilj da stekne kontrolu nad drugom osobom, grupom ili nacijom pokušavajući da ih ubedi da nisu u pravu, pojačavajući svoj omiljeni narativ ponavljanjem, bez obzira na činjenicu. Kako se ovo primenjuje u medijima? U medijskom i društvenom smislu, gaslajting se može posmatrati kao propaganda, indoktrinacija ili masovno ispiranje mozga – govoriti ljudima šta da misle kako bi se uklopili.“ – navodi novinarka Kejti Hoar u svom istraživanju na sajtu happiful.com.

Prema njenom izveštaju iz 2021. godine, medijski gaslajtingom se smatra kada ne možete unakrsno proveriti činjenice, kada su informacije nejasne ili kontradiktorne, izmenjene, pristrasne i kada ste pozvani da na društvenim mrežama bez detaljnih objašnjenja podelite neku informaciju koja nije proverena.

Manipulacije sve češće

Prema istraživanju direktora UCLA Univerziteta iz Kalifornije, doktora psihoterapeuta Bernarda Luskina, gaslajting je postao kulturološki prodoran kroz društvene medije. On u svojoj publikaciji ovog pojma navodi da broj servisa za strimovanje nastavlja da raste, a mnogi uključuju i gaslajting programe koji imaju za cilj da utiču na društvena i politička pitanja. „Postalo je važno da se omogući šire razumevanje ovog pojma.“ istakao je doktor. Medijski manipulatori koriste sve oblike tehnologije da plasiraju poruke koje su dizajnirane da utiču na veliki broj gledalaca na načine koji daju glasniku unapred određeno, sebično značenje.

„Gaslajting uključuje psihološku manipulaciju osobom ili grupom tokom dužeg vremenskog perioda, što dovodi do toga da žrtve dovode u pitanje pouzdanost sopstvenog iskustva. Žrtve postaju zbunjene, nesigurne i gube samopouzdanje što samo povećava njihovu zavisnost od počinioca ili počinilaca da bi potvrdili realnost žrtvinih misli. Meta postaje dezorijentisana i nesigurnija, dajući počiniocima ogromnu moć nad svojim žrtvama.“ – navoodi Luskin u svom istraživanju.

Ovakav vid manipulacije prema njegovom istraživanju uzrokuje da pojedinci ne veruju svemu što čuju, osećaju i pamte – ne veruju sopstvenim očima. Izjave o gaslajtingu su dizajnirane da dobiju moć nad drugima. Ovakav vid izvrtanja stvarnosti se može desiti u intimnim odnosima, odnosima dece i roditelja, medicini, rasizmu, na poslu, u trgovini, u marketingu, reklamiranju, prodaji, trgovini, zdravstvenoj zaštiti i politici. Gaslajting može trajati godinama pre nego što žrtva shvati šta se dešava.

Neophodno podizanje svesti

Svest i razumevanje su protivotrov za medijski, ali i lični gaslajting. Razumevanje zloupotreba kojima su mediji izloženi može pomoći da se neutrališu i izlože oni koji namerno manipulišu druge, daljim ličnim motivima. Doktor takođe naglašava potrebu da se stanovništvo edukuje o tome kako da razvije i primeni veštine kritičkog mišljenja kada konzumira medije.

Društvo za medijsku psihologiju i tehnologiju, odsek 46 Američkog psihološkog udruženja, obuhvata proučavanje psihologije i medija. Zbog izuzetnog globalnog rasta striming usluga, suprotstavljenih motiva koji leže u osnovi bezbroj problema i sve veće pojave veštačke inteligencije i proširene stvarnosti, razumevanje metoda i upotrebe gaslajtinga kao strategije za moć i kontrolu postaje sve važnije.

Oni smatraju da je potrebno više istraživanja i povećana svest javnosti za borbu protiv ovog oblika manipulacije umom. „Vredno je povećati razumevanje javnosti o kulturnom i političkom rasvetljavanju važnih društvenih pitanja.“ – navode u svojim objavama. Taktika psihološke manipulacije, može naterati pojedince da preispitaju sopstvenu stvarnost i percepciju, što može biti posebno štetno kada se vrši u velikim razmerama putem medija.

Prema analizama koje su sproveli za neutralisanje medijske manipulacije potrebne su sledeće akcije:

Kritičko mišljenje: Važno je da ljudi razviju snažne veštine kritičkog razmišljanja kako bi procenili informacije koje dobijaju. Ovo uključuje ispitivanje izvora, proveru pristrasnosti i traženje više perspektiva.

Medijska pismenost: Razumevanje načina na koji mediji funkcionišu može pomoći pojedincima da prepoznaju potencijalnu manipulaciju. Obrazovanje medijske pismenosti može osnažiti ljude da identifikuju tehnike koje se koriste da utiču na javno mnjenje.

Sistemi podrške: Posedovanje snažnog sistema podrške prijatelja, porodice ili stručnjaka za mentalno zdravlje može pružiti proveru stvarnosti i emocionalnu podršku za one koji se osećaju pod uticajem manipulatora.

Svest i obrazovanje: Podizanje svesti o taktici gaslajtinga i promovisanje obrazovanja o prepoznavanju psihološke manipulacije može pomoći pojedincima da se zaštite.

Osnaživanje: Podsticanje ljudi da veruju svojim instinktima i potvrđuju sopstvena iskustva može pomoći u suzbijanju efekata gaslajtinga.

Zakonima protiv obmanjivanja

U Evropi su medijski zakoni osmišljeni tako da uravnoteže zaštitu javnih interesa sa principima slobode i pluralizma medija. Jedan od ključnih zakona je Evropski zakon o slobodi medija (EMFA), koji ima za cilj da zaštiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost širom EU. EMFA uključuje nekoliko važnih odredbi:

Zaštita uređivačke nezavisnosti: Obezbeđivanje da provajderi medijskih usluga mogu da rade bez nepotrebnog političkog ili komercijalnog mešanja.

Zaštita novinarskih izvora: Zaštita poverljivosti novinarskih izvora, uključujući zaštitu od upotrebe špijunskog softvera.

Transparentnost vlasništva nad medijima: Zahtevanje od pružalaca medijskih usluga da otkriju specifične informacije o svom vlasništvu.

Zaštita od neopravdanog uklanjanja sadržaja: Zaštita medijskog sadržaja proizvedenog u skladu sa profesionalnim standardima od uklanjanja na veoma velikim onlajn platformama.

Mere protiv SLAPP-a (Strategic Lawsuit Against Public Participation – Strateška tužba protiv učešća javnosti) : Zaštita pojedinaca koji govore o pitanjima od javnog interesa od uvredljivih tužbi koje imaju za cilj da ih ućutkaju.

Konstantno izlaganje medijskoj manipulaciji ili takozvanom gaslajtingu može izazvati konfuziju, anksioznost i uznemirenost, jer se gledaoci bore da razaznaju šta je istina, a šta laž. Medijska manipulacija može produbiti podele u društvu promovisanjem pristrasnih ili lažnih narativa, što dovodi do povećane polarizacije i sukoba. Na gledaoce se može uticati da usvoje određena uverenja, stavove ili ponašanja na osnovu lažnih informacija koje dobijaju.

Pružanje profesionalne psihoterapeutske podrške onima koji doživljavaju psihičke probleme zbog medijske manipulacije, uključujući savetovanje i terapiju, može pomoći da se izbore i izleče.

- Reklama -

Podeli ovu vest!
1 Comment

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *