Sveti Sava – 850 godina od rođenja prosvetitelja i utemeljivača srpske državnosti

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju Svetog Savu, praznik posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, prosvetitelju, diplomati i tvorcu zakonodavstva. Ove godine, proslava ima poseban značaj jer se obeležava 850. godišnjica rođenja Svetog Save.

Pravo u CENTAR
1 minuta čitanja
Foto: Sveti-Sava-freska-u-manastiru-Mileseva-iz-13.-veka-620x350
- Reklama -

Sveti Sava, rođen kao Rastko Nemanjić oko 1175. godine, bio je najmlađi sin Stefana Nemanje i Ane, i rodonačelnik dinastije Nemanjić. Kao utemeljivač Srpske pravoslavne crkve i začetnik srpske srednjovekovne književnosti, zauzima ključno mesto u srpskoj istoriji i kulturi. Zbog svog doprinosa prosveti, smatra se zaštitnikom prosvetnih ustanova. Biografi Domentijan i Teodosije opisali su ga kao dete izuzetne zrelosti i sklonosti duhovnosti i učenju.

Praznik se tradicionalno proslavlja svečano širom Srbije, a u nekim krajevima mu prethodi sedmodnevni post. Svetog Savu su poštovale i mnoge zanatlije, smatrajući ga svojim zaštitnikom i slaveći njegov dan kao esnafsku slavu. Takođe, pastiri su ga smatrali zaštitnikom stoke, pa su se uz ovaj praznik vezali i brojni običaji vezani za zaštitu od vukova.

Narodna verovanja i običaji

Uz Savindan su se razvila i brojna narodna verovanja. Jedno od njih kaže da grmljavina na Svetog Savu predskazuje važne događaje. Veruje se i da se pred ovaj dan stoka ne sme puštati u šumu kako bi se zaštitila od vukova. Prema narodnom predanju, na Savindan se ne koriste oštri predmeti kako bi se sprečilo da vukovi napadaju stoku, a žene ne bi trebalo da boje ništa u crveno, iz istog razloga.

- Reklama -

Podeli ovu vest!
Ostavite komentar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *