Istovremeno, kroz izvršne postupke prolazi veliki broj obaveza, uključujući i predmete koji potiču iz ranijih godina, dok se u 2026. godini preduzeće više puta suočavalo sa blokadama.
- Blokada dostizala gotovo 35 miliona dinara
- Od dobiti do više od 870 miliona dinara gubitka
- Vrednost aktive gotovo prepolovljena
- Još izraženiji pad vidi se kod stalne imovine.
- Prihodi ne prate rast rashoda
- Sve manje zaposlenih, a troškovi rada rastu
- Akumulirani gubitak raste
- Dugoročne obaveze skočile u jednoj godini
- Stotine izvršnih predmeta, neki se vuku godinama
- Ogroman teret kamata
- A građani svoje račune plaćaju danas
- Ko će platiti cenu?
Zbog svega toga nameće se pitanje koje je za građane važnije od same činjenice da je račun trenutno blokiran: kako JPKP Lazarevac danas finansira svoje redovno poslovanje i koliko novca koji građani uplaćuju kroz račune odlazi na podmirivanje ranije nastalih obaveza?
Na to pitanje iz dostupne dokumentacije nije moguće dati konačan odgovor, ali podaci pokazuju zbog čega je ono neophodno postaviti.

Blokada dostizala gotovo 35 miliona dinara
Aktuelna blokada počela je 12. avgusta. Prema poslednjim podacima, njen trenutni iznos je oko 7,4 miliona dinara, ali je tokom ovog perioda dostizao čak 34,96 miliona dinara. To znači da je za svega nekoliko dana iznos blokade smanjen za više od 27 miliona dinara. Međutim, ovo nije prva blokada JPKP Lazarevac ove godine. Preduzeće je krajem aprila bilo blokirano za nešto više od 1,3 miliona dinara, a sredinom maja za oko 772 hiljade dinara.
Još ozbiljnija situacija zabeležena je prošle godine, kada je blokada u maju dostizala čak 155,37 miliona dinara. To pokazuje da aktuelnih 7,4 miliona ne treba posmatrati kao izolovan incident.
JPKP Lazarevac: ključne brojke
Sažet prikaz najvažnijih podataka o blokadama, poslovanju i izvršenjima. Klikom na filter izaberite oblast koju želite da otvorite.
Šta se najviše promenilo?
Poslovanje 2021–2025.
| Godina | Neto rezultat | Ukupna aktiva | Stalna imovina | Zaposleni |
|---|---|---|---|---|
| 2021. | +46,84 mil. | 1,260 mlrd. | 745,59 mil. | 695 |
| 2022. | +2,31 mil. | 1,410 mlrd. | 728,91 mil. | 538 |
| 2023. | −388,63 mil. | 1,059 mlrd. | 725,01 mil. | 539 |
| 2024. | −248,23 mil. | 674,91 mil. | 345,51 mil. | 542 |
| 2025. | −233,38 mil. | 668,16 mil. | 315,43 mil. | 531 |
Prihodi, rashodi i kamate
Troškovi rada
Izvršenja – šta je bitno
Po godini prijema kod izvršitelja
Najveći neizvršeni predmet
Statusi ostalih zapisa
Najnoviji periodi blokade
| Od | Do | Iznos |
|---|---|---|
| 12.08.2026. | traje | 7.409.330,05 RSD* |
| 13.05.2026. | 14.05.2026. | 772.331,00 RSD |
| 27.04.2026. | 28.04.2026. | 1.327.067,63 RSD |
| 14.05.2025. | 16.05.2025. | 155.372.065,85 RSD |
| 28.08.2024. | 29.08.2024. | 2.118.129,80 RSD |
| 17.04.2024. | 18.04.2024. | 2.430.135,30 RSD |
Od dobiti do više od 870 miliona dinara gubitka
Najjasnija slika problema vidi se u rezultatima poslovanja. JPKP Lazarevac je 2021. godinu završilo u plusu, sa približno 46,8 miliona dinara neto dobiti. Već 2022. dobit je praktično nestala i pala na oko 2,3 miliona dinara.

A zatim počinje niz gubitaka.
U 2023. godini preduzeće je iskazalo neto gubitak od približno 388,6 miliona dinara. U 2024. gubitak je iznosio još oko 248,2 miliona, a u 2025. novih 233,4 miliona dinara. Za samo tri godine zbir neto gubitaka tako premašuje 870 miliona dinara. Ako se u obzir uzmu i dobiti ostvarene 2021. i 2022. godine, zbir rezultata poslovanja u periodu od pet godina i dalje ostaje oko 821 milion dinara u minusu. To nije isto što i trenutni dug preduzeća, ali veoma jasno pokazuje koliko se finansijska pozicija JPKP Lazarevac promenila.
Vrednost aktive gotovo prepolovljena
Još ozbiljniji signal predstavlja kretanje ukupne aktive. Na kraju 2021. godine vrednost aktive JPKP Lazarevac iznosila je oko 1,26 milijardi dinara. Do kraja 2025. pala je na približno 668 miliona dinara. Za pet godina to je smanjenje od oko 592 miliona dinara, odnosno gotovo 47 odsto.
Još izraženiji pad vidi se kod stalne imovine.
Njena knjigovodstvena vrednost sa oko 745,6 miliona dinara 2021. godine pala je na približno 315,4 miliona dinara 2025. To je više od 430 miliona dinara manje, odnosno pad od gotovo 58 odsto. Sami podaci ne govore zbog čega je do tog pada došlo, pa se iz njih ne može zaključiti da je imovina prodavana ili otuđivana. Ali činjenica ostaje, knjigovodstvena vrednost stalne imovine javnog preduzeća za nekoliko godina smanjena je za više od polovine.

Prihodi ne prate rast rashoda
Problem se vidi i u odnosu prihoda i rashoda. JPKP Lazarevac je 2021. ostvarilo ukupne prihode od oko 1,33 milijarde dinara, dok su ukupni rashodi iznosili približno 1,27 milijardi. Četiri godine kasnije, u 2025, prihodi su bili oko 1,23 milijarde dinara, dok su rashodi porasli na približno 1,47 milijardi. U odnosu na 2021. prihodi su tako niži za oko osam odsto, dok su rashodi viši za više od 15 odsto. Čak ni rast poslovnih prihoda u 2025. nije uspeo da promeni rezultat. Poslovni prihodi porasli su na oko 1,18 milijardi dinara, ali su poslovni rashodi istovremeno dostigli približno 1,22 milijarde.
Preduzeće je zato i na nivou osnovnog poslovanja godinu završilo u minusu.
Sve manje zaposlenih, a troškovi rada rastu
Posebno je zanimljiv odnos broja zaposlenih i troškova rada. JPKP Lazarevac je 2021. imalo prosečno 695 zaposlenih. Do 2025. taj broj pao je na 531. To je 164 zaposlenih manje. Ipak, troškovi zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda nisu pali. Naprotiv, sa oko 789 miliona dinara 2021. porasli su na gotovo 868 miliona dinara 2025. godine.
Samo u odnosu na 2024. ta stavka povećana je za više od 93 miliona dinara. To ne znači samo po sebi da su zarade zaposlenih uzrok finansijskih problema, ali pokazuje da smanjenje broja radnika nije pratilo smanjenje ukupnih troškova rada.
Akumulirani gubitak raste
Jedna od najtežih brojki nalazi se u bilansu kapitala. Na kraju 2025. ukupan iskazani gubitak JPKP Lazarevac dostigao je oko 3,7 milijardi dinara. Od toga se više od 3,47 milijardi odnosi na gubitke iz ranijih godina, dok je oko 233 miliona gubitak iz 2025. Istovremeno je gubitak iznad visine kapitala dostigao oko 2,86 milijardi dinara.
Ta stavka je 2021. iznosila približno 2,06 milijardi. Za pet godina povećana je za više od 800 miliona dinara. Za građane je važno objasniti da to nije dug prema jednom poveriocu, niti iznos koji mora odjednom da bude plaćen. Ali predstavlja veoma ozbiljan pokazatelj finansijskog položaja preduzeća.
Dugoročne obaveze skočile u jednoj godini
Posebno upadljiva promena dogodila se između 2024. i 2025. godine. Dugoročne obaveze preduzeća 2024. bile su gotovo zanemarljive – oko 110 hiljada dinara. Godinu dana kasnije iznose više od 409 miliona dinara. Kada se tome dodaju dugoročna rezervisanja, ukupna stavka prelazi 515 miliona dinara.
Istovremeno su obaveze iz poslovanja značajno smanjene, sa približno 551 milion na oko 189 miliona dinara. Dakle, nisu sve obaveze rasle, ali se njihova struktura tokom 2025. dramatično promenila.

Stotine izvršnih predmeta, neki se vuku godinama
Posebno zabrinjava podatak da se kroz izvršne postupke provlači veliki broj predmeta. Redakcija je imala uvid u dokumentaciju sa stotinama izvršnih zapisa, od kojih je najveći deo već označen kao izvršen preko Narodne banke Srbije, dok se deo i dalje nalazi kod izvršitelja ili nije izvršen.
Među njima postoje i predmeti koji su kod izvršitelja pokrenuti još 2021. godine, a kroz NBS evidentirani kao izvršeni tek tokom 2026. To znači da se deo obaveza koje danas prolaze kroz finansijske tokove preduzeća ne odnosi nužno na troškove nastale ove godine, već na terete koji se vuku iz ranijih perioda.
Među trenutno neizvršenim predmetima nalazi se i jedan iznos veći od 40,5 miliona dinara, u kojem je kao poverilac navedeno JP Gradska čistoća Lajkovac. Ukupna vrednost sedam zapisa označenih kao neizvršeni prelazi 40,9 miliona dinara. Ni taj iznos, međutim, ne sme se jednostavno sabirati sa trenutnom blokadom.
Reč je o različitim vrstama podataka i različitim fazama izvršnog postupka.
Ogroman teret kamata
Još jedan podatak govori koliko finansijski problemi mogu sami da proizvode nove troškove. Samo u 2025. godini JPKP Lazarevac iskazalo je oko 187,5 miliona dinara rashoda kamata. Godinu ranije ta stavka iznosila je oko 172,5 miliona, a 2023. približno 184,7 miliona dinara. Drugim rečima, samo za tri godine rashodi kamata prelaze pola milijarde dinara.
To je novac koji ne ide u nove cevi, obnovu sistema, opremu ili razvoj komunalnih usluga. On odlazi na cenu finansiranja i ranije nastalih obaveza.
A građani svoje račune plaćaju danas
Tu dolazimo do najvažnijeg pitanja. JPKP Lazarevac nije privatna kompanija. To je javno preduzeće čiji je vlasnik Gradska opština Lazarevac, a čija je osnovna delatnost skupljanje, prečišćavanje i distribucija vode. Na čelu preduzeća nalazi se direktor Draško Živanović.
Građani Lazarevca svoje račune plaćaju svakog meseca. Istovremeno, javno preduzeće ima višegodišnje gubitke, veliki broj izvršnih predmeta, visoke kamate i ponavljajuće blokade.
Zato se postavlja pitanje: kada građanin danas uplati račun JPKP Lazarevac, koliko tog novca odlazi na uslugu koju danas koristi, a koliko na obaveze koje su nastale ranije?
Na osnovu dokumentacije u koju je redakcija imala uvid nije moguće tvrditi da se konkretne uplate građana direktno koriste za podmirivanje stare blokade. Za takav zaključak bio bi potreban uvid u konkretne bankarske prilive i odlive.
Ali je potpuno legitimno pitati kako se u uslovima prinudne naplate raspoređuju prihodi javnog preduzeća i koliko finansijski teret prethodnih godina utiče na novac koji je danas potreban za redovno održavanje komunalnog sistema.
Ko će platiti cenu?
Brojke pokazuju da problem JPKP Lazarevac nije nastao 12. avgusta, kada je počela poslednja blokada. Aktuelnih 7,4 miliona dinara samo su trenutni iznos. Iza njih stoje tri uzastopne godine gubitaka od ukupno više od 870 miliona dinara, aktiva koja je za pet godina smanjena za gotovo polovinu, stalna imovina čija je vrednost pala za skoro 58 odsto, akumulirani gubici koji se mere milijardama i izvršni postupci koji se u pojedinim slučajevima protežu godinama.
Zato pitanje više nije samo kada će račun preduzeća izaći iz blokade. Mnogo važnije je – kako će JPKP Lazarevac izaći iz višegodišnjeg finansijskog minusa i ko će na kraju platiti cenu takvog poslovanja?
Ako se taj teret bude podmirivao iz budućih prihoda javnog preduzeća, onda građani Lazarevca imaju pravo da znaju koliko novca koji danas uplaćuju ostaje za vodovod, održavanje, investicije i kvalitet usluge, a koliko odlazi na posledice ranijih poslovnih godina.
To je odgovor koji javnosti duguju i rukovodstvo JPKP Lazarevac i njegov osnivač.


