U Hirošimi je danas održana komemoracija povodom 81. godišnjice američkog napada atomskom bombom, pri čemu je u tom gradu poginulo 140.000 ljudi, a nakon čega je Japan kapitulirao i ubrzo okončan Drugi svetski rat.
Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui izjavio je na godišnjicu da „umanjivanje nehumanosti nuklearnog oružja i prihvatanje upotrebe sile radi ostvarivanja sopstvenog prosperiteta nose rizik od ciklusa nasilne odmazde, što bi na kraju moglo dovesti do još jedne Hirošime ili Nagasakija“.
„Previše političkih lidera i dalje smatra nuklearno odvraćanje realnim pristupom i legitimizuje nasilje, što jednostavno još više udaljava svet bez nuklearnog oružja“, rekao je Macui u svojoj mirovnoj deklaraciji na ceremoniji u Memorijalnom parku mira u Hirošimi.
Svečanosti je prisustvovalo više hiljada ljudi, uključujući zvaničnike iz oko 120 zemalja i regiona.
Okupljeni su održali minut ćutanja, a u 8.15 časova, u trenutku pada bombe, zazvonilo je zvono mira.
Premijerka Japana Sanae Takaiči, koja je prvi put prisustvovala komemoraciji kao šefica Vlade, najavila je „realističan pristup“ ostvarivanju sveta u kojem se nuklearno oružje neće nikada koristiti, na osnovu sporazuma Ujedinjenih nacija (UN) o sprečavanju širenja nuklearnog oružja.
Bombardovanje Hirošime 1945. godine pratio je nukleatni napad na Nagasaki, tri dana kasnije, od kojeg je poginulo 70.000 ljudi.
Broj preživelih napada je sada 91.105, a njihova prosečna starost premašuje 86 godina.
Preživeli strahuju od toga da će im sećanja izbledeti, budući da su oni najmlađi među njima bili previše mali da bi se jasno sećali napada.
Na godišnjicu napada oglasio se i generalni sekretar UN Antonio Gutereš, koji je izjavio da je „užas nuklearnog oružja samo jedna lekcija iz Hirošime“, a da je „druga potreba da se izgradi svet u kome pretnja ili upotreba ovog oružja postaje nezamisliva“.
„Hirošima predstavlja inspirativan primer otpornosti, obnove i nade. Njeni stanovnici nas, kroz generacije, podsećaju da čak i nakon najmračnijih trenutaka možemo da izaberemo – i izgradimo – drugačiju budućnost“, izjavio je on i pozvao na „dijalog umesto podela, saradnju umesto konfrontacije i zajedničku bezbednost umesto uskih interesa“.


