„Duraković je zatražio priznavanje bosanskog i hrvatskog jezika u pedagoškoj dokumentaciji, uz zabranu nametanja opisnih naziva jezika koji nisu u skladu sa slobodnim izjašnjenjem roditelja i učenika“, preneli su sarajevski mediji.
Prema Ustavu RS, službeni jezici u tom bh. entitetu su jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, s tim što se u školskoj dokumentaciji jezik srpskog naroda navodi kao srpski jezik, dok se za učenike bošnjačke i hrvatske nacionalnosti on navodi kao jezik bošnjačkog i hrvatskog naroda.
Bošnjaci u BiH insistiraju da se njihov jezik naziva bosanskim.
U predloženim izmenama zatražio je i uvođenje garancije za izučavanje predmeta „maternji jezik, s elementima nacionalne kulture i istorije“ od prvog do devetog razreda, kao i formiranje posebne Komisije za udžbenike za nevećinske zajednice, koju bi konsenzusom imenovali predsednik i potpredsednici RS.
Prema njegovim rečima, novim predmetom premostio bi se dugogodišnji problem nepostojanja konsenzusa o izučavanju istorije, svodeći razdvajanje dece na minimum.
Duraković traži i proporcionalnu nacionalnu zastupljenost nastavnog i vannastavnog kadra u školama u RS.
Dalje je predložio depolitizaciju i deklerikalizaciju školskog prostora, što podrazumeva da vizuelni identitet škola ne sme nositi isključivo obeležja jedne religije ili naroda, dok učenici ne mogu biti obavezani da prisustvuju verskim obredima bez saglasnosti roditelja.
„Ovim izmenama i dopunama predlažemo konkretna rešenja koja osiguravaju da škole budu istinski inkluzivne i sigurne za svu decu, te da se konačno stane u kraj diskriminatornoj praksi u obrazovnom sistemu“, naveo je Duraković u obrazloženju svog predloga.
Dodao je da predložene izmene zakona donose i strože sankcije za kršenje prava učenika, naglašavajući da se onemogućavanje ostvarivanja prava na jezik eksplicitno definiše kao teža povreda radne obaveze za zaposlene u školama.
Izmene koje je predložio predviđaju i obavezu proporcionalne nacionalne zastupljenosti u školskim odborima i savetima roditelja, pri čemu bi savet roditelja dobio pravo da dvotrećinskom većinom prisutnih članova iz reda nevećinskih zajednica pokrene zaštitu vitalnog interesa dece ako odluke škole ugrožavaju njihov identitet.
„Uveren sam da bi usvajanje ovih izmena predstavljalo civilizacijski iskorak, koji će značajno doprineti izgradnji poverenja, povratku i stabilnosti u Republici Srpskoj, kao i ispunjavanju obaveza iz međunarodnih konvencija o pravima deteta“, istakao je Duraković.
