Ovo stavlja Srbiju među zemlje s najvećim udelom troškova hrane, odmah iza Crne Gore, gdje se procenjuje da domaćinstva izdvajaju oko 47,7 % plata za hranu, dok se u Hrvatskoj i Sloveniji taj udio kreće znatno niže – oko 26–27 % i 16 % respektivno.
Analiza ukazuje da, iako se potrošačka korpa koristi kao mera osnovnih troškova, ona značajno potcenjuje stvarne potrebe potrošača jer ne uključuje troškove poput obrazovanja, zdravstva, kulture ili štednje, koji se u razvijenim ekonomijama smatraju minimalnim standardom. Zbog toga je vrednost korpe i dalje niska, ali udeo potrošnje na osnovne životne namirnice ostaje izuzetno visok.
Regionalna i međunarodna poređenja dodatno naglašavaju ovaj problem: u zemljama kao što su Sjedinjene Američke Države, troškovi hrane čine tek oko 6–11 % ukupne potrošnje domaćinstava, dok se u Srbiji taj udeo kreće iznad 40 %.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku i nezavisnih analiza pokazuju da su troškovi hrane i bezalkoholnih pića najveći segment potrošnje srpskih domaćinstava, čineći između 36 % i preko 40 % ukupnih ličnih potrošačkih izdataka, dok ostale kategorije kao stanovanje, transport, komunikacije i kulturne usluge zauzimaju znatno manji deo budžeta. (Serbian Monitor)
Visok udio troškova hrane u ukupnoj potrošnji označava niži realni standard života i veću ranjivost domaćinstava na promene cena, posebno kada se uzme u obzir rast cijena i činjenica da zarade ne rastu značajnije iznad tempa porasta troškova.
